Broj turista u 2021. u Hercegovačko-neretvanskoj županiji naglo je povećan u usporedbi s prošlom godinom obilježenom restrikcijama i ograničenjima koja su na svojoj koži najviše osjetili upravo turistički djelatnici, čiji su prihodi bili svedeni na minimum.

Ipak, ovog puta slika je povoljna, a zadovoljni su i u Turističkoj zajednici Županije. Zamjenik ravnatelja Semir Temim govorio je za naš list o sezoni, planovima, novitetima i problemima.

Sezona je u usporedbi s prošlogodišnjom bila mnogo bolja. Tako makar kaže statistika...

-Moram na početku napomenuti kako u 2020. s izuzetkom Neuma nismo imali mnogo turista. Dolazili su oni iz susjednih zemalja, ali to su bile zanemarive brojke. Ove godine smo imali dosta veći broj gostiju, posebno na kraju šestog i na početku sedmog mjeseca nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo odluke kojim su olakšani ulasci u zemlju. Izuzetno smo zadovoljni i s činjenicom da je veliki broj turista koji su dolazili u Hercegovinu ovdje odsjedao duže od jednog dana.

Iz kojih zemalja je dolazio najveći broj gostiju?

-To su zemlje regije, a imali smo značajan broj gostiju i iz ostatka Europe. Iz godine u godinu imamo sve veći broj turista iz arapskih zemalja.

Sezona na Jadranu ponovo je bila zadovoljavajuća...

-Vidjeli ste da je Neum od sredine lipnja bio dobro popunjen. Naravno predsezona i postsezona su u odnosu na ranije godine nešto slabiji. Bili smo navikli da su neki hoteli u Neumu cijelim tijekom godine imali goste. To ovog puta nije bio slučaj. Ipak, svi možemo biti zadovoljni sezonom na bh. moru.

Koje nove sadržaje možemo uskoro očekivati?

-Svake godine definitivno sudjelujemo u velikome broju projekata, pomažući mladima i nevladinim organizacijama koji su okrenuti ili zainteresirani za turizam, odnosno onima koji su ovu granu gospodarstva prepoznali kao nešto u čemu sebi mogu osigurati egzistenciju i normalnije uvjete življenja. Radi se na projektima vezanim za sportsko-adrenalinski turizam koji privlače turiste kako bi ovdje ostali, što je uostalom i cilj. Kapaciteti se svake godine proširuju, a nas raduje entuzijazam mladih. Nastojimo podržati projekte i promovirati ih, kao naravno i financijski pomoći.

Kakvo bismo stanje imali da se kojim slučajem možete osloniti na Zračnu luku Mostar?

-Godinama se priča o aerodromu i sve je teže naći odgovore na neka pitanja. Vidimo da svi aerodromi oko nas povećavaju broj putnika, dok se u Mostaru nešto uporno pokušava, ali rezultata nema. Definitivno, to je crna točka kada je riječ o turizmu u HNŽ-u. Aerodrom bi trebao biti jedan od najvažnijih elemenata u našoj priči.

Pred nama je zima, što u vremenu pandemije očekivati od zimske sezone?

-I ranije su u zimskim mjesecima dolazili gosti s istoka. Znamo što je pandemija uradila i kako je sve poremetila. Ima najava većih posjeta u sklopu određenih ruta i siguran sam da će se broj dolazaka povećati. Blidinje, pa i Rujište koje bilježi porast broja posjeta, nam mogu pomoći da sezona bude uspješnija nego ranijih godina.

U kojoj su mjeri kulturni događaji tijekom ljeta koji su se održavali u Mostaru doprinijeli boljitku sezone?

-Prošlo ljeto bilo je ispunjeno sadržajima koje je uglavnom organizirao Grad. Naravno da je to nešto u čemu su mogli uživati i turisti i nešto što ih je privlačilo, pa i produžilo sezonu i zadržalo ih.

Što je ono na što se turisti u HNŽ-u danas najviše žale?

-Neke stvari se uporno ponavljaju, a ni sam ne znam zašto. To su problemi s prosjačenjem, pa i džeparenje ili pljačke, a svakako mora se povesti računa i o čistoći grada. Grad bi mogao biti čistiji i mislim da to turisti odmah zapaze. Nadam se da će i ovi radovi na ulicama trajati kraće. To je bitno i pozdravljamo obnove jer grad treba da sija kao što je uvijek sijao, ali smatramo da se nekad radi predugo.

Dugo već imate problem s naplatom boravišne takse. Nedavno smo imali i primjere da je prijavljeno više noćenja u Konjicu nego u Neumu...

-Vidjeli smo da je ove godine došao i boravio veliki broj turista na području HNŽ-a, kao i da je naplata takse bila znatno manja nego što bi trebala biti. Naplata se inače s dolaskom pandemije svela na minimum. Boravišnu taksu ne plaćaju ljudi koje se bave turizmom, već turisti, ali je naplata na niskoj razini. Obraćali smo se i hotelijerima i svima koji primaju goste, kao i nadležnima, jer su to sredstva koja kasnije vraćamo i ulažemo. Inspekcijski organi i gradovi i općine bi mogli i trebali više raditi po ovom pitanju.

H. Ž.