SIP raspisao izbore, vlast u RS-u ne prihvaća

Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, s pet glasova 'ZA' i dva 'PROTIV' na današnjoj sjednici donijelo je odluku o raspisivanju izvanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) iz reda srpskog naroda za 23. studenoga 2025. godine. Protiv su glasali predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić i član SIP-a Željko Bakalar i to zbog stava kako se i kandidatima-predstavnicima drugih naroda, Bošnjacima i Hrvatima te Ostalima treba omogućiti kandidatura, dok su ostali članovi SIP-a imali opravdanu argumentaciju kako je mandat prestao samo predsjedniku RS-a koji je iz reda srpskog naroda, a ne za dva potpredsjednika koji su iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, kao i da bi se u suprotnom dovelo i kandidate i birače u zabludu.
SIP je usvojio odluku o zaključivanju Središnjeg biračkog popisa u kojem je za prijevremene izbore upisano 1.266.422 birača, kao i odluku o proračunu za izbore u iznosu od 6,49 milijuna KM.
U RS-u ne priznaju prijevremene izbore
No, dok su među prvima raspisivanje izbora za predsjednika RS-a pozdravili iz OSCE-a, za podsjetiti je kako to ne podržava aktualna vlast gdje su najavili referendum o presudi Suda BiH i odluci SIP-a o prestanku mandata predsjednika RS-a Miloradu Dodiku. Naime, Narodna skupština RS-a je 22. kolovoza odbacila mogućnost održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS te zatražila od svih organa vlastii jedinica lokalne samouprave da ne poduzimaju bilo kakve radnje u svezi s njihovim provođenjem te čak najavila i kaznene prijave ukoliko netko postupi suprotno.
Također, jedan od non-sensa je i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma za 25. listopada ove godine zbog presude Suda BiH prema predsjedniku RS Miloradu Dodiku kojem je, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, pravomoćno presuđena kazna zatvora od jedne godine i šest godina zabrane političkog djelovanja te potom odluke SIP-a BiH o prestanku mandata predsjednika Dodiku. Međutim, Dodik je iskoristio zakonsku mogućnost novčanog otkupa kazne zatvora, čime je formalno-pravno priznao presudu, ali ne priznaje oduzimanje mandata predsjednika.
Najavljeno je kako će referendumsko pitanje glasiti: "Prihvaćate li odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku SIP-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku?".
Dvojbe i argumenti u SIP-u
Zanimljivo je kako ovakva odluka o prijevremenim izborima ne bi bila donesena da su ostali članovi SIP-a dijelili stavove s predsjednicom SIP-a Irenom Hadžiabdić i članom SIP-a Željkom Bakalarom.
Naime, Bakalar rekao kako podržava raspisivanje izbora za 23. studenoga, ali je imao zadršku na prijedlog odluke da se "bira predsjednik RS-a iz reda srpskog naroda" te istaknuo kako se ne može donijeti takva odluka obrazlažući svoj kako se treba omogućiti kandidatura za mjesto predsjednika RS i za predstavnike ostala dva naroda. S ovim stavom se složila i predsjednica Hadžiabdić.
S tim se nije složio član SIP-a, Jovan Kalaba koji je ustvrdio kako je mandat oduzet samo predsjedniku RS-a, koji je ispred srpskog naroda, dok su popunjena dva mjestta potpredsjednika koji dolaze iz hrvatskog i bošnjačkog naroda.
Vlado Rogić također je, u principu podržao stav Jovana Kalabe, kao i Ahmet Šantić koji se također složio, podsjetivši kako je SIP donio odluku o prestanku mandata predsjedniku RS-a koji je izabran ispred srpskog naroda te kako se izbori trebaju odnositi na predstavnika iz reda srpskog naroda jer su ostale dužnosti (dva potpredsjednika iz reda hrvatskog Davor Pranjić i bošnjačkog naroda Ćamil Duraković op.au.) već popunjene.
Sličan stav je imala i članica SIP-a Vanja Bjelica Prutina koja je također podsjetila kako je prestao mandat predsjednika RS-a, a ne njegova dva potpredsjednika te da se izbori trebaju održati za predsjednika RS-a, a koji je u ovom slučaju iz reda srpskog naroda, dok bi se u suprotnom, omogućavanje kandidature kandidatima iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, u zabludu doveli i eventualne kandidate i birače.
Irena Hadžiabdić, predsjednica SIP-a, kazala je kako joj je sporna odrednica "izbora predsjednika RS iz reda srpskog naroda" jer se, kako je kazala, treba omogućiti kandidatura i ostalim kandidatima te da se pravo izbora mora omogućiti svima.
"Zbog toga ne mogu podržati takav prijedlog odluke o raspisivanju i održavanju privremenih izbora", rekla je Hadžiabdić.
O ovoj odluci 'protiv' su glasali Irena Hadžiabdić i Željko Bakalar, a 'za' su bili članovi SIP-a Vlado Rogić, Vanja Bjelica Prutina, Ahmet Šantić i Jovan Kalaba kao i Sead Arnautović koji se na sjednicu uključio telefonski.
Arnautović je potvrdno glasao na sve prijedloge odluka.
Istaknuvši kako je predsjednica SIP-a dobro obrazložila svoj stav oko prava na kandidaturu, ali i navodeći kako potrebno je razlučiti neka stajališta i oko kandidature i oko datuma izbora.
"Mislim da nisu ispunjene zakonske pretpostavke da se odluka koju smo donijeli za predsjednika RS donese i za potpredsjednike čiji mandat još traje i koji ničim nije doveden u pitanje. Ovdje je prestao mandat samo predsjedniku entiteta. Što se tiče dvojbe članova SIP-a oko datuma održavanja izbora Arnautović je podsjetio na na Članak 14, stavak 2 koji kaže kako će prijevremeni izbori biti održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno, prestanka mandata, kao i na Stavak 3, koji kaže da se od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. S obzirom da danas raspisujemo izbore, mislim da smo u okviru zakonskog roka ako se izbori raspišu za 23. studenoga 2025", rekao je Arnautović.
Većina točaka usvojena jednoglasno izuzev, Prijedloga Odluke o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS i Prijedlog Uputstva o procedurama za provođenje prijevremenih izbora za predsjednika RS koje su izglasane s pet glasova 'ZA' i dva glasa 'Protiv'.
U svakom slučaju jasno je kako se može očekivati daljnja politička eskalacija nestabilnosti ne samo u RS-u, već i u BiH.