Svjetski dan meteorologije obilježava se 23. marta, na dan kada je 1950. godine osnovana krovna meteorološka institucija Svjetska meteorološka organizacija. Članica te organizacije je postala i Bosna i Hercegovina 1. juna 1994. godine.

- Ovo je 71. meteorološki dan, dan u kojem je ove godine tema "Okeani, naša klima i vrijeme" - kazao je u razgovoru za Fenu meteorolog Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, okeani predstavljaju najveće prostranstvo planete zemlje, te ukoliko postoji disbalans u okeanima, on se često odražava na mnoge nepovoljne vremenske prilike diljem svijet.

- Naime, u doba kako smo zakoračili u klimatske promijene odnosno globalno zagrijavanje već su tople površinske vode okeana, što dovodi do toga da velikim količinama termičke energije može doći do razvoja mnogo jačih borbi procesa koji se održavaju u sve jačim uraganima. To onda ima šire implikacije kada se pogleda tlo Evrope, koje se suočava sa sve dužim talasima vrućina, sve kraćim zimama - kazao je Sladić.

Dodao je da je kao posljedicu "imamo i to da su suše dugotrajnije naročito u istočnom Mediteranu, na području Balkanskog poluostrva, ali i Apeninskog te Pirinejskog".

- Ti periodi se često prekidaju sa kraćim ali izrazito jakim periodima kiša koje nerijetko u kratkom vremenskom intervalu mogu izlučiti velike količine padavina koje nerijetko dovode i do bujičnih plavljenja. Jedan od ključnih razloga jeste spomenuti bujične poplave, budući da one naprave najviše štete - kazao je Sladić, dodavši kako štetu prave i velike suše.

Istakao je da je područje Balkanskog poluotoka "poprilično nezgodno kada je u pitanju klimatske promijene".

- Smatra se po naučnim studijama, ako gledamo evropsko tlo da definitno Balkansko poluostrvo, regije Crnog mora i Istočnog sredozemlja trpe najviše posljedice klimatskih promijena, da imamo najveći porast temperature zraka i generalno gledano da se to itekako odražava i na sami život, budući da svjedočimo sve blažim zimama i sve vrelijim i dužim ljetima. U suštini broj toplijih, odnosno vrelijih dana se povećava, broj hladnih, mraznih dana se smanjuje što se odražava i na zimsku sezonu, a s druge strane javlja se produženje za ljetnje sezone, čiji početak se može vezati već od maja i da traje duboko u septembar. To nije bio tako čest slučaj, ali zadnjih godina imamo za posljedicu i takav scenarij - pojasnio je Sladić.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, kazao je da su promjene temperature neminovne.

- U zadnjih 50 godina na podučju grada Sarajeva za posljedicu imamo porast temperature zraka za 1,5 stepen, što je svakako puno budući da često ne uzimamo u obzir nešto što se zove globalna raspodjela. Važno je istaknuti da u pogledu padavina nema neke značajnije promijene. Uglavom se govori da zbog tih obimnih količina padavina malo čak ta količina i raste ali niije sa značajnim rastom. Najviše vidimo tu promjenu u vidu temperature zraka koja je mnogo veća - kazao je Sladić.

Dodao je da se slične analize mogu vidjeti i na području Bihaća, Banja Luke, Zenice, Mostara.

- Svi su to gradovi koji trpe poprilično klimatske promijene - ocijenio je Sladić.