Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Čini se kako se, nažalost, u praski počinje ostvarivati ono što su ekonomski stručnjaci, oporba, ali i poslodavci u Federaciji i najavljivali ukoliko Uredba entitetske Vlade oko minimalne plaće od tisuću maraka prođe, a rasterećenja gospodarstva ostanu na čekanju. 

Udruženje poslodavaca FBiH tako je u četvrtak organiziralo konferenciji za medije na kojoj su još jednom jasno poručili da je trenutka ekonomska slika u entitetu loša.

- U Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH, kojeg čine poslodavci, sindikat i vlada, još uvijek postoje različiti pristupi kada je u pitanju rast minimalne plate sa 619 maraka na tisuću maraka. Poslodavci su skloni da se to pitanje dogovori dijalogom, ali su neki bili skloni da se ono dogovori pritiskom, kazao je predsjednik UP FBiH Adnan Smailbegović.

'Guši' nas 'vojska uhljeba'

Nezaobilazna je i problematika oko Uredbe Vlade FBiH kojoj je cilj da financijski pomogne poslodavcima uslijed rasta minimalne plaće.

- Vlada je donijela odluku, nisu htjeli odustati od minimalne plaće i zaleđivanja doprinosa, a mi smo željeli da se neke stvari drugačije urede. Željeli smo maksimalno utjecati na uredbe kojima će se sigurno dijelom ublažiti negativne posljedice, ali one će i dalje biti tu, stava je. Kao te posljedice je istakao rast cijena proizvoda i usluga, otkaze, za koje je naveo da će biti u narednih mjesec-dva, rast sive ekonomije i usporavanje gospodarskog rasta, koji je ocijenio kao najbolnijom dugoročnom posljedicom.

- Inflacija je krenula, to je utjecaj povećanje minimalne plaće. Dalje, imamo značajan broj otkaza, i to će se nastaviti u narednih mjesec, dva... Imamo zasad više tisuća otkaza, možemo očekivati da ta brojka ide i do 20 tisuća. Povećava se siva ekonomija, a istovremeno se usporava ili zaustavlja rast gospodarstva. Priliv investicija će se smanjiti, kaže Smailbegović. 

Uputio je i apel Vladi FBiH da provede fiskalnu reformu i pozdravio je njenu namjeru da uvede online fiskalizaciju jer smatra da će se time doprinijeti borbi protiv sive ekonomije.

- Bh. javni sektor je najveći u Europi. Prema pojedinim podacima, više od 40 posto od ukupnog broja zaposlenih je u javnom sektoru dok je u Europi to 16 posto. Javni sektor jede sve ono što žitelji plate u proračun. Nadalje, odnos umirovljenika i zaposlenih jeste da je taj odnos jedan od najlošijih u Europi, samo je u Rumunjskoj lošije. Kod nas je taj odnos skoro jedan radnik prema jednom umirovljeniku dok je u EU taj odnos jedan umirovljenik prema 1,7 radnika. Kako bismo to sustigli, bilo bi potrebno da se 100 tisuća zaposlenih iz javnog sektora prebaci u realni sektor i da se zaposli još 150 tisuća ljudi, naglašava Smailbegović. 

On ne spori kako će fiskalne reforme sigurno za neke biti bolne, ali to je jedini način da se izađe iz ove situacije. Istaknuo je i jednu anomaliju.

- Možete kazneno odgovarati ako ostvarite imovinsku korist u svojoj tvrtci, što je apsurdno i već postoje sudski procesi protiv tih ljudi, kazao je.

Izvoz i promet

Članica UP FBiH i vlasnica travničke kompanije GS-TMT Snježana Kopruner je izjavila da je Vlada imala dobru namjeru s rastom minimalne plaće, ali da je to ispalo kao da je 'bacila bombu među sve nas'. Naglasak njenog obraćanja bili su problemi s kojima se suočavaju izvoznici.

- Problem izvoznika jeste kriza koja je možda veća nego ona iz 2008. i 2009. Ta kriza se osjeća na zapadnom tržištu. Njemačka kao glavni izvozni partner, posebno u metalnoj branši, u velikom je padu. Minimalne plaće su bile popriličan udarac onima koji nisu u profitabilnijim djelatnostima, napomenula je. Kao problem za izvoznike je istakla i to što će Europska unija sljedeće godine uvesti Mehanizam prekograničnog usklađivanja cijena ugljika (CBAM), što će značiti oporezovanje svega onoga što se uvozi u EU, a zbog čega se emitirao ugljikov dioksid (CO2) u njihovoj proizvodnji. Uvjerava da uopće nitko ne reagira na to. Podsjetila je i na probleme u prometu, koji se ogledaju u tome što bh. vozači kamiona ne mogu biti u EU dulje od tri mjeseca godišnje.

- Time se nanosi velika šteta i prijevoznicima i izvoznicima. Nadam se da će Vlada u razgovoru s EU to riješiti jer ćemo inače morati tražiti usluge tvrtki iz EU, navela je.

Ona ukazuje i na to da je broj bolovanja u BiH višestruko veći nego u EU, što se odražava na poslovanje s partnerima u zapadnoj Europi.