Trojici od četiri osobe koje su u Sloveniji prošli tjedan privedene zbog ozbiljnog ekološkog incidenta sud je odredio jednomjesečni pritvor, što je prvi takav slučaj jer su dosadašnji obično završavali blagim novčanim kaznama.
Kako navode slovenski mediji, to bi mogla biti pravosudna prekretnica u nastojanjima ekologa da se takvi slučajevi tretiraju kao "ekološki zločin".
Radi se o direktoru jednog ljubljanskog prijevozničkog poduzeća, jednom zaposlenom, vjerojatno vozaču, te osobi s područja Maribora koja im je služila kao "izvidnica" u operaciji odlaganja velike količine dehidriranog mulja iz komunalnih pročistača u prirodu.
Oni se sumnjiče da su s dva teretna vozila i devet vožnji na području Pivole kod Maribora u prirodu odložili ukupno 197 tona ekološki opasnog materijala koji je sadržavao teške metale poput bakra, cinka i olova, vođeni isključivo koristoljubljem, a pritvor im je određen zbog opasnosti ponavljanja "ekološkog zločina".
Kako prenose slovenski mediji, u zadnje je vrijeme na više lokacija u zemlji otkriveno više takvih crnih odlagališta s muljem iz komunalnih naprava za pročišćavanje, a problem tog otpada aktualan je već dvije godine, nakon što je Mađarska u koju se prije izvozio taj materijal obustavila njegovo primanje.

Sličnost s Uborkom

Trajno rješenje za takav otpad bila bi gradnja spalionica, čemu se međutim protive lokalne zajednice, gdje se računalo na moguće lokacije za takve uređaje, prenosi Hina.
Ova vijest iz Slovenije ne bi izazvala posebnu pažnju u Bosni i Hercegovine da se u njoj ne spominje opasni mulj koje je očigledno sličan onom dobro poznatom 'mostarskom mulju' za kojeg su gradske vlasti tvrdile da je potpuno bezopasan te da nema razloga da ne bude odložen na mostarskom Uborku.
Dugo vremena vodila se polemika o toj problematici da bi Grad na kraju, unatoč tvrdnjama da se radi o bezopasnoj materiji, potpisao ugovor o odvozu mulja iz Mostara. U utorak je započela realizacija ugovora o zbrinjavanju mulja s Postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV), prema ugovor vrijednom 582.660 maraka između Grada Mostara i tvrtke Kemeko-BH d.o.o. Lukavac.
Predmet Ugovora je zbrinjavanje mulja koji nastaje preradom otpadnih voda na PPOV, a mulj će se, postupajući prema Elaboratu o zbrinjavanju mulja sa PPOV, kojeg je izradio GIC Mostar 2019. godine, sukladno važećim zakonima i propisima, skladištiti izvan granica BiH, gdje postoji razvijena industrija za preradu muljeva od obrade otpadnih voda, objavljeno je u svibnju iz mostarske Gradske uprave.
Predviđena trasa kretanja uključuje tranzitne zemlje BiH, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju kao zemlju uvoznicu na konačno zbrinjavanje.
Za razdoblje transporta izvršitelj posla Kemeko – BH d.o.o. Lukavac pribavio je suglasnosti o prekograničnom transportu otpada od ovlaštenih resornih ministarstava, te je time Mostar jedini grad u BiH koji je poduzeo više mjere kada je riječ o zbrinjavanju otpada na ekološki prihvatljiv način, priopćio je tada Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara.

Gdje je nestao mostarski mulj?

Ovaj posao građani Mostara plaćaju u stotinama tisuća maraka, odnosno 833 KM po toni. Međutim, ostaje nepoznato gdje je završio mostarski mulj kada su 2019. godine aktivisti NVO 'Pravo na grad' otkrili da se u blizini mostarskog pročistača otpadnih voda, na otvorenom prostoru, suši mulj iz pročistača te nakon toga odvozi na nepoznatu lokaciju.
- Prema svemu sudeći, netko se odlučio poigrati metodom ‘solarnog sušenja mulja’. Tražimo odgovor od gradonačelnika Bešlića tko je odlučio da se na ovaj, vrlo primitivan način, tretira mulj. Sasvim je jasno da je cilj bio povećati udio suhe tvari u mulju, ali se to ne radi na ovaj način, a posebno ne kada je u pitanju mulj koji sadrži opasne spojeve i to vrlo dobro znaju svi u Gradskoj upravi, a prije svih gradonačelnik Bešlić – tvrdili  su iz “Prava na grad”.
Zbog odlaganja dehidriranog mulja na regionalni deponij na Uborku, mještani okolnih naselja i aktivisti su u blokadi držali to mostarsko odlagalište otpada.
Analiza Federalnog zavoda za agropedologiju tada je pokazala da dehidrirani mulj sadrži visoke koncentracije teških metala i drugih kemijskih spojeva, a nakon inspekcijskog nadzora federalna inspektorica Alma Kereš u svom je rješenju navela kako zbog povišenih količina PAH-ova, HCH, TPH i PCB, dehidrirani mulj ne može se smatrati neopasnim ili komunalnim otpadom, te se stoga ne može ni odlagati na deponij Uborak koji može primati samo neopasni komunalni otpad.
Nakon što su mještani i aktivisti postigli sporazum s mostarskim gradonačelnikom o deblokadi Uborka, nastavljeno je odlaganje komunalnog otpada na to odlagalište no ne zna se gdje je završavao bolnički otpad i dehidrirani mulj s pročistača otpadnih voda.
Svojevremeno je direktor mostarske deponije priznao kako se mulj nalazi na deponiji te se po cijenu otkaza usprotivio odlaganju otpada s postrojenja pročistača.
- Usprotivio sam se jer su rezultati analize pokazali i do čak sto puta veće od dozvoljenih vrijednosti bakra, cinka, olova, kadmija i žive. Upozorio sam sve nadležne da odmah reagiraju i zatražio mjere zabrane – tvrdio je direktor poduzeća Deponija Abdurahman Bećirović.
Za deponiranje i transport otpada u 2020. godini izdvojeno iz mostarskog proračuna je  izdvojeno 1.700.000 KM, što je za 1.680.000 KM više nego u 2019. godini. Ove godine planirano je za odvoz i odlaganje otpada, pijeska i digestiranog mulja s pročistača 605.000 KM. Postavlja se pitanje gdje se točno odlagao sporni otpad iz Mostara, isti ili sličan onome zbog kojeg Slovenci pritvaraju počinitelje?