U Sarajevu je utorak obilježeno 30 godina od prve velike bitke za taj grad u ratu vođenom od 1992. do 1995. godine a odvojena okupljanja i odavanje počasti poginulima ponovo su pokazala koliko su i danas duboke etničke podjele u BiH.

Članovi "Zelenih beretki" prvi su se okupili na mjestu na kojemu je 3. svibnja 1992. godine došlo do sukoba tadašnjih branitelja BiH i pripadnika JNA koji su pokušali napustiti Sarajevo uzevši pri tom za taoca tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.

Njega je JNA zarobila dan ranije u zračnoj luci pri povratku s mirovnih pregovora u Lisabonu a potom je uz posredovanje UN-a dogovorena njegova razmjena za vojnike i časnike predvođene generalom Milutinom Kukanjcem iz zapovjedništva dotadašnje Druge armijske oblasti JNA u starom dijelu Sarajeva, tada već u potpunom okruženju srpskih paravojnih snaga.

Sve se to zbivalo nakon što je 2. svibnja Sarajevo bilo izvrgnuo teškim topničkim napadima a JNA je pokušala neuspjeli tenkovski prodor u grad kao i zauzimanje zgrade Predsjedništva BiH.

Pri prolasku kolone s više od 200 naoružanih pripadnika JNA kroz tadašnju Dobrovoljačku ulicu 3. svibnja došlo je do sukoba s pripadnicima teritorijalne obrane i civilne policije BiH.  

Zbog tog događaja je Tužiteljstvo BiH potkraj travnja podignulo optužnicu za ratne zločine protiv deset bivših bošnjačkih političkih, vojnih i policijskih dužnosnika koje sada tereti da su potaknuli napad na "nebranjenu vojno-civilnu kolonu" te da nisu spriječili ubojstva i ranjavanja vojnika i civila kao i da nisu kaznili počinitelje.

Tužiteljstvo BiH navodi da je osam osoba iz kolone ubijeno a popis optuženih predvodi ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić. 

Predsjednik "Zelenih beretki" Muhamed Švrakić u utorak je kazao je kako se braniteljima sada ovakvom optužnicom nanosi nova nepravda jer ih se pokušava izjednačiti s agresorom.

"Dobrovoljačka je bila legitimni vojni cilj", ustvrdio je Švrakić kazavši kako se nisu mogla prihvatiti jamstva za prolazak kolone koje je dao Izetbegović jer je on tada praktično bio zarobljenik u rukama JNA.

Švrakić je kazao kako pravosuđe BiH ali i Srbije sada branitelje prave budalama te je pozvao vlasti u njegovoj zemlji da prekinu sve odnose sa Srbijom dok pravosuđe te države ne prestane kazneno progoniti branitelje BiH. 

Nakon okupljanja pripadnika "Zelenih beretki" nešto kasnije su se pod mjerama jakog policijskog osiguranja gotovo na istom mjestu našli pripadnici različitih udruga iz Republike Srpske kako bi odali počast pripadnicima JNA koji su tu poginuli u svibnju 1992.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u utorak je kazao kako su u koloni stradali "nevini ljudi, mladi vojnici koji su pokušali napustiti Sarajevo nakon postignutog dogovora" a sukob je nazvao napadom na mir i slobodu.

Izjavio je kako su zbivanja u Dobrovoljačkoj ulici još jedan dokaz da bošnjački politički vrh 1992. godine "nije želio mir i normalan život u ostatku tadašnje Јugoslavije" kao i da to pokazuje da su Srbi bili nepravdeno optuživani za poticanje na rat.

Kako je kazao predsjednik Udruženja “Zelene beretke” Stari Grad Vahid Alić, okupljeni su došli odati počast poginulim suborcima i pružiti podršku optuženima u predmetu “Dobrovoljačka”. Ističe da je bitka u Dobrovoljačkoj prije 30 godina bila jedna od najznačajnijih za odbranu Sarajeva te nezavisnosti i državnosti BiH.

- JNA, koja je stala na stranu agresora, potpomognuta paravojnim formacijama iz RS-a, 2. maja je napala nezavisnu, suverenu državu, a sve u cilju da bi se svijetu pokazalo da novoizabrana vlast RBiH ne može voditi ovaj narod. Međutim, zahvaljujući braniocima uspjeli smo poraziti tada četvrtu vojnu silu u Evropi - kazao je Alić.

Navodi da je JNA pokušala presjeći grad na dva dijela, a paralelno s tim zarobljen je predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović koji se vratio s pregovora u Lisabonu. 

Dodao je da su vojnici JNA trebali napustiti kasarnu nenaoružani, ali oni to nisu učinili, već su je napustili u punoj ratnoj opremi i provocirali pojedinačnim pucanjem.

- U razmjeni vatre stradao je određeni broj pripadnika JNA, a dio njih je ranjen. Ostali su zarobljeni i kasnije razmijenjeni. Oko Dobrovoljačke danas vlada neistina. Poginulo je šest vojnika, a ostali su stradali u napadu na Sarajevo - zaključio je Alić. 

Predsjednik Zelenih beretki Kantona Sarajevo Muhamed Švrakić ističe da je Dobrovoljačka bila legitiman vojni cilj, te da su optužnice Tužilaštva BiH nepravda prema braniocima. 

- To je bio vojni cilj jer niko nije mogao garantovatu sigurnosni i vojni prolaz, jer je tu garanciju dao predsjednik Alija Izetbegović koji je u to vrijeme bio zarobljenik.  Po Ženevskoj konveciji zarobljenik ne može dati nikakvu garanciju. Oni žele suditi ljudima koji su branili gole živote i to se treba jednom zauvijek prekinuti - rekao je Švrakić.

Dodaje da je sam general Milutin Kukanjac izjavio da ubijeno pet profesionalaca i vojnih oficira i jedan vojnik koji je bio na služenju vojske. 

Nakon Zelenih beretki, dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici obilježili su predstavnici Republike Srpske. 

Kako je kazao ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, delegacije RS-a u Dobrovoljačkoj obilježavaju ubistvo devet vojnika, dok je 26 vojnika ranjeno, a 206 zarobljeno a potom i mučen u zarovljeništvu.

- Napadi na JNA u Sarajevu su počeli u aprilu. U Hrasnom su 20. aprila ubijena dva pripadnika JNA, dva dana kasnije na Dobrinji osam pripadnika JNA je uhvaćeno u transporteru a potom ubijeno u velikom parku. Za te zločine niko nije odgovarao, niti su njihovi posmrtni ostaci pronađeni – kazao je Milunović.

Ističe da su napade na JNA, odnosno na dom vojske u Sarajevu i komandu Druge armijske oblasti , 2. maja započeli pripadnici “Zelenih beretki” i “Patriotske lige”.

- Tog dana se desio najveći broj ubistava, a 3. maja je bila dogovoreno da kolona pripadnika JNA iz Druge armijske oblasti mirno povuče iz Sarajeva. To je bila posljedica sporazuma o mirnom povlačenju JNA iz Sarajeva do 19. maja koji je Alija Izetbegović potpisao u Skoplju. Dogovor nije ispoštovan, kolona je napadnuta. Želimo podsjetiti da za ovaj zločin niko nije odgovarao, iako ohrabrije činjenica da je nakon 30 godina podignuta optužnica protiv 11 osoba – dodao je.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Aleksandar Glavaš je rekao da mu je žao što je 30 godina od završetka rata Srbima potrebno veliko policijsko obezbjeđenje kako bi odali počast žrtvama u Dobrovoljačkoj ulici.

- Danas sam se ovdje osjećao kao Rus u Kijevu ili Palestinac u Jerusalemu. Poražavajuće je da nam je potrebno ovoliko osiguranje. Za zločine u Dobrovoljačkoj niko nije odgovarao i mi smo tu da sa porodicama žrtava podijelimo bol – rekao je Glavaš.

Polaganju cvijeća i paljenju svijeća prethodio je parastos u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima.