Aktualna kriza u BiH našla se u fokusu razgovora američkog državnog tajnika Antony Blinkena i ministrice vanjskih poslova Njemačke Annalene Baerbock, a koji su proteklog petkau Washingtonu razgovarali o regionalnoj sigurnosti u Europi, osobito o BiH, te ocijenili potrebnim ojačati EUFOR i održavati pritisak na one koji BiH izlažu riziku.

- Iznimno cijenimo vodstvo Njemačke kada je u pitanju ograničavanje nekih financijskih tokova predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, prenosi Deutsche Welle (DW) riječi državnog tajnika SAD-a Blinkena uz podsjetnik da se razgovaralo i o načinima na koje EU može održati pritisak na sve aktere koji BiH izlažu velikom riziku, osobito Dodika, koristeći sve potrebne alate i jačajući sposobnost misije stabilnosti.

Odgovornost za najtežu političku krizu u BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma mnogi analitičari i dužnosnici međunarodne zajednice pripisuju upravo predsjedniku RS-a Dodiku, dodaje DW i navodi da je podug spisak spornih odluka koje su donijeli Dodik i entitetske institucije koje on kontrolira preko svoje stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Tako su pokrenuti procesi jednostranog preuzimanja nadležnosti od države BiH, zaprijećeno je povlačenjem srpskih kadrova iz jedinstvenih Oružanih snaga (OS) BiH i drugih državnih institucija, onemogućeno provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriju RS-a, a blokirane su u par navrata i međuentitetske linije te je zaprijećeno uhićenjem i deportacijom visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Što (ne)može EUFOR?

Govoreći o mogućim scenarijima rješenja krize u BiH, vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović ne isključuje mogućnost djelovanja EUFOR-a, ali upozorava i na probleme. Kaže da su dugotrajne prijetnje secesijom RS-a sada u fazi „konkretizacije" na terenu i napominje da su Dodikove pristalice nedavno blokirale međuentitetsku liniju. Sve je proteklo bez adekvatne reakcije EUFOR-a, koji je, ukazuje Ahatović, slijedom svog mandata dužan 'ukloniti' ili 'onemogućiti' blokade između dva bh. entiteta.

On podsjeća da se upravo na EUFOR i NATO gledalo kao na subjekte koji bi mogli doprinijeti rješenju krize, ali je njihovo pasivno držanje „uznemirilo mnoge" u BiH. U javnosti se, napominje ovaj sugovornik DW-a, sve više strahuje od mogućih sukoba, jer oni koji bi trebali štititi Daytonski mirovni sporazum i nagledati njegovo provođenje ne rade svoj posao. Pozivi bošnjačkih povratnika EUFOR-u i NATO-u da ih se zaštiti od sve češćih fizičkih napada srpskih ekstremista u RS-u ostali su bez odgovora, pa je najavljeno „samorganiziranje" unatoč potencijalnim sigurnosnim rizicima.

Što bi donio raspad BiH?

Do posljednje krize i na OHR se gledalo kao na mogući faktor stabilizacije, ali sada iz Ureda visokog predstavnika stižu upozorenja na mogući'raspad države'.  

- OHR i strani suci moraju ostati jer postoji opasnost od raspada BiH, podsjeća se na riječi visokog predstavnika Schmidta. Ahatović upozorava da bi raspad BiH vodio sukobima, jer svaka država brani svoju teritorijalnu cjelovitost.

- Država bi morala reagirati na blokade vojarni OS BiH, što je Dodik najavljivao, i na zatvaranje međuentitetske linije, što je demonstrirano nedavnim blokadama Dodikovih pristalica, a na što je EUFOR,p rema svom mandatu,morao odgovoriti, ukazuje Ahatović.

Dodik, pak,poručuje da se BiH treba raspasti kako ne bi bilo sukoba. Mediji u BiH prenose da je predsjednik RS-a evidentno ohrabren jer se osjeća kao pobjednik u odnosu prema Schmidtu, kojem je zabranio dolazak u RS.

Kako smijeniti Dodika?

Ako je Dodik glavni problem u BiH, šef OHR-a ima mandat i (bonnske) ovlasti smijeniti ga, kao što je i ranije smjenjivao visokorangirane dužnosnike, poput predsjednika RS-a Nikole Poplašena ili člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića.

No, njemački politolog Bodo Weber smatra da je aktualni visoki predstavnik Schmidt neadekvatnim djelovanjem na prijetnje iz RS-a urušio ionako nizak kredibilitet OHR-a.

- Time je potvrdio svoju nespremnost sukobiti se s onim zapadnim akterima koji već dugo ne pružaju dosljednu podršku OHR-u, prije svega mislim na institucije EU-a, ali i jedan dio država članica, kaže Weber za DW ne želeći precizirati na koje članice misli.

Zato će, pojašnjava on, u BiH biti nastavljena konfrontacija etnonacionalističkih elita.

Namjerava li smijeniti Dodika? Schmidt je nedavno potvrdio da su sve opcije na stolu, a OHR će morati računati na konkretniju podršku međunarodne zajednice, uključujući EUFOR.

- OHR može smijeniti Dodika, ali RS ne priznaje Schmidta, pa bi izgledi za sukob bili veliki. Moralo bi se tražiti asistencija EUFOR-a, ali je djelovanje EUFOR-a sada neizvjesno, pojašnjava Nedžad Ahatović za DW i napominje da zapovijedanje EUFOR-om uskoro preuzima mađarski časnik i da je, obzirom na prijateljske odnose Dodika i mađarskog premijera Viktora Orbana, upitno kome će budući zapovjednik EUFOR-a biti lojalan – civilnom europskom stožeru u Bruxellesu ili Orbanu.

Koga će slušati EUFOR - Bruxelles ili Budimpeštu?

Uoči imenovanja mađarskog zapovjednika EUFOR-a, Dodik pokušava utjecati na budući sastav europskih snaga: ne želi Britance u Misiji EUFOR-a u BiH 'Althea' i traži promjenu mandata kako se EUFOR ne bi odaziva na pozive vlasti u BiH.

- Veliko je pitanje kako će budući mađarski zapovjednik EUFOR-a koristiti europske vojne potencijale, hoće li ih u kriznoj situaciji postaviti na međuentitetsku crtu kako je tražio Dodik, i time uspostaviti 'ciprizaciju BiH'. Hoće li udovoljiti Dodikovom pozivu da se iz EUFOR-a sklone Britanci i Turci jer te dvije države nisu članice EU-a? Uskoro ćemo vidjeti hoće li EUFOR biti u službi europske ili Orbanove misije u BiH, kaže Ahatović.

DW ukazuje da, nakon podignute optužnice protiv predsjednika RS-a, analitičari tvrde da bi i adekvatan rad pravosuđa u BiH mogao biti jedan od mogućih pravaca ka rješenju krize.

Podsjeća se i da je Tužiteljstvo BiH tražilo da se Dodiku zabrani vršenje javne funkcije. No, dodaje ovaj njemački medij, visoki dužnosnici u BiH i ranije su bivali procesuirani, ali su ti procesi rijetko kada okončani okrivljujućim presudama. Pred sudovima su, podsjeća se, bili Dragan Čović, Edhem Bičakčić, Ante Jelavić...

BiH i pravosuđe na raskrsnici

Ugledni bh. odvjetnik Josip Muselimović sudjelovao je u tim procesima kao branitelj osumnjičenih no, unatoč bogatom iskustvu, nije mogao precizno odgovoriti na upit DW-a može li djelovanje pravosuđa u ovom slučaju uticati na rješenje krize u BiH.

Kaže da, za razliku od ranijih procesa, vođenih u mirnijoj atmosferi, proces protiv Dodika ide u pravcu nekog novog obračuna.

- Puno je dilema. Donose se zakoni na način na koji se oni ne donose u normalnim zemljama. Puno je inkriminacija, a osobito je složeno pitanje izricanja zaštitnih mjera, koje sobom povlače prestanak vršenja određenih javnih funkcija, obrazlaže Muselimović.

Pravosuđu je bačena loptica na koju se može spotaći ili na kojoj može uspostaviti normalan pravosudni poredak u BiH, navodi sugovornik DW-a.

- Ako u ovom predmetu pravosudni sustav poklekne, bit će ohrabren svatko tko misli da može nekažnjeno raditi što hoće. BiH se ovim procesom našla na raskrsnici, cijeni Muselimović.

Dužnosnici međunarodne zajednice dugo su inzistirali na tome da bh. dužnosnici i građani sami rješavaju probleme u BiH. Banjalučki sociolog Vedran Francuz, pak, tvrdi da rješenje krize nije u rukama građana BiH.

- Građanski aktivizam je uništen, a demokracija srušena i to savezništvom dijela međunarodne zajednice i političkih elita u BiH - onih koji profitiraju proizvodeći sukobe. Jedino rješenje je potpuno rušenje ovog sustava, u čijoj tranziciji će sudjelovati naraštaj oslobođen pritisaka, ucjena i straha od promjena, ali i naraštaj koji voli suživot i ovu zemlju, bez obzira na nacije i vjeru, zaključuje sociolog Francuz za DW.