Vlasti u BiH se nisu uspjele izboriti s užasnim zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine prijevremeno ubija na tisuće ljudi i šteti zdravlju tisuća drugih, navodi organizacija Human Rights Watch u opširnoj analizi posljedica zagađenja zraka po zdravlje ljudi u BiH. Kako se ukazuje, oslanjanje države na ugalj i drva u svrhu grijanja, te uglja za proizvodnju električne energije, čini gradove u BiH među najzagađenijima u svijetu tijekom zimskih mjeseci, dok BiH ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka.

“Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugalj u BiH ubija tisuće ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo da se suoče s problemom ili čak da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje“, ističe Felix Horne, viši istraživač životne sredine u Human Rights Watch-u, i dodaje da, obzirom da je sezona zagađenja zraka udaljena samo nekoliko mjeseci, nema vremena za gubljenje da se počne s promjenama.

Tokom zimskih mjeseci, razine sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija kaže da su sigurne po ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre od izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je, prema Svjetskoj banci, 9% svih smrtnih slučajeva. Na tisuće drugih živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima, dok su osobito ugroženi stariji ljudi i djeca.

Zastarjela postrojenja na ugalj

BiH proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj. Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju a zagađenje zraka zimi je pogoršano inverzijom zraka, sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama gdje se nalaze mnogi gradovi. Zastarjela i zagađujuća vozila, također,doprinose da zrak bude smrtonosan po ljude u tom razdoblju.  

Brži pomak ka obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila i široko rasprostranjeno usvajanje efikasnijih rješenja za grijanje domova, može riješiti i problem zagađenja zraka, ispuniti obveze BiH o emisijama sukladno Pariškom sporazumu i približiti ju pristupanju EU. Iako je energetska sigurnost važna, Vlada Federacije BiH treba hitno razmotriti opravdanost odluke da se produži vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj te, umjesto toga, ubrzati prelazak na čistu energiju, konstatira Human Rights Watch.

Preporuke

“Rudnici uglja i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u inače ekonomski nepovoljnim područjima. Zemlja je u financijskim poteškoćama, a mnogi mladi ljudi žive i rade u EU. Prihvati li BiH mogućnosti obnovljive energije i obavi tranziciju s dominantne ovisnosti o fosilnim gorivima, od ključnog je značaja dati uvjerenje ljudima u regijama gdje je industrija proizvodnje uglja jako bitna da će njihove potrebe biti zadovoljene, uključujući obuku za radna mjesta u oblasti proizvodnje obnovljive energije koja bi se trebala otvoriti.

EU bi trebala nastaviti primjenu svog mehanizma prilagođavanja i pružiti dalju podršku razvoju obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije i vjetra, kako bi se ispunilo klimatske ciljeve i smanjilo zagađenje zraka koje uzima živote, kako u BiH, tako i u EU.

Trebalo bi razmotriti i podršku daljnjem razvoju plinske infrastrukture u BiH, dijelom zbog klimatskih utjecaja, te bi zemlji trebalo pomoći unaprijediti izolaciju zgrada i podržati razvoj drugih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisija iz zagrijavanja stambenih prostora“, stoji u analizi Human Rights Watch-a s posebnim osvrtom na BiH.