Više od 400 osoba u BiH okončalo je samo svoj život u prošloj godini. Posljednji, ovogodišnji podaci pokazuju da se više od 250 osoba odlučilo na ovaj tragičan čin. Crne statistike nisu pošteđeni ni adolescenti, a izazovi modernog doba, stres, ekonomska situacija, samo su neki od okidača.

Da je situacija alarmantna pokazuje i statistika. Četiri ostvarena suicida i 17 pokušaja registrirano je u Sarajevsjkoj županiji za malo više od mjesec dana, javlja N1.

“Alarmantno je da imamo mlađu populaciju, pod tim mislim na sve one koji imaju manje od 35 godina. Ali, imamo osobe i koje su u adolescentskoj ili tinejdžerskoj dobi koje pokušaju samoubojstvo i to najčešće, trovanjem lijekovima”, navodi Amela Ramadani-Podžo, specijalistica urgentne medicine Hitne pomoći SŽ.

O suicidu se u javnosti ne govori mnogo. Ni često. Jedino policijska statistika i novinski naslovi, u posljednje vrijeme sve češći, zaprepaste o broju ljudi koji se u trenutku pogubnih životnih trenutaka odluče da sebi oduzmu život.

“To je još uvijek nešto što je prilično obavijeno stigmom, sramom i stidom i gdje ostali najčešće ulaze kao neka vrsta znatiželjnih posmatrača, voajera, koji, kada se desi, su zainteresovani za neku vrstu skandala”, konstatovala je Sanela Bašić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

U FBiH, u ovoj godini, 110 osoba je počinilo samoubojstvo. Prošle godine to je učinila 151 osoba, a nakon SŽ najviše ih je registrirano u Zeničko-dobojskoj i Tuzlanskoj županiji. U Republici Srpskoj u prvih osam mjeseci evidentirane su 143 žrtve samoubojstva, većinom muškog pola i starijih od 60 godina.

Najveći broj samoubojstava izvršen je vješanjem, zatim upotrebom vatrenog oružja, skakanjem sa visine, utapanjem, aktiviranjem bombe ili drugog eksplozivnog sredstva i trovanjem.

Stres, nezaposlenost, siromaštvo, društveno-ekonomski faktori samo su neki od okidača. Prevencija, posebno u razdoblju djetinjstva je, uz unapređenje obiteljskih odnosa, najbolji oblik liječenja, ističu stručnjaci.