Ekonomija eurozone zabilježila je u drugom kvartalu skroman gospodarski rast od +0,1%, što je bolji rezultat od očekivanog. Iako trgovinske tenzije bacaju sjenku na buduće izglede. Analitičari su očekivali stagnaciju.

Prikazana je bilanca europskog rasta u eri novih američkih carina. Iako je Europa u cjelini za sada izdržala pritiske, zemlje najizloženije izvozu prema SAD već osjećaju posljedice.

Europska Unija za sada odolijeva pritiscima
Usprkos tarifnim napadima koje je administracija Donalda Trump-a uvela tijekom travnja (10%), rast u drugom kvartalu bio je stabilan. Prema prvim procjenama koje je objavio Eurostat, ekonomija eurozone porasla je više nego što su analitičari Bloomberg-a i Factset-a predviđali. Rezultat je dobar, čak i neočekivan, iako se iza njega kriju vrlo različite situacije među državama članicama.

Iberijski poluotok prednjači
Najbolji rezultate bilježe Španjolska i Portugal. Zemljama koje su početkom 2010-ih bile omalovažavane od strane sjeverne Europe i nazivane “zemlje Kluba Mediteran”, a sada su “spasitelji Europe”.

Španjolska je imala najveći rast u EU u ovom kvartalu, od 0,7%, što na godišnjem nivou iznosi +2,8%. Ovaj rast je potaknut povećanjem investicija poduzeća (+2,1%, posebno u građevinskom sektoru) i rastom potrošnje domaćinstava (+0,8%).

Portugal je odmah iza Španjolske, s rastom od 0,6%, zahvaljujući izvozu robe i usluga i oporavku domaće potrošnje.

Francuska iznad očekivanja
Francuska se također solidno drži – s 0,3% rasta, što je iznad očekivanja. Francuski ministar ekonomije Éric Roger Pierre Lombard izjavio je da to pokazuje kako se kompanije uspijevaju oduprijeti novim trgovinskim mjerama.

Međutim, nove carine od 15% koje stupaju na snagu 7. kolovoza mogle bi ozbiljno pogoditi sektore poput alkoholnih pića i farmacije. Ovo bi moglo dodatno opteretiti ekonomiju do kraja godine.

Njemačka i Italija – gubitnici kvartala
Dok se Irska zbog specifične poreske politike i umjetno povećanog BDP-a (nakon rasta od 7% u prvom kvartalu sada bilježi pad od -1%) posmatra kao poseban slučaj, Njemačka i Italija su glavni gubitnici kvartala.

U Njemačkoj je BDP pao za -0,1%, najviše zbog pada investicija, posebno u građevinarstvu, i pored blagog oporavka potrošnje domaćinstava. To predstavlja preokret u odnosu na početak godine kada je rast bio +0,3%.

Prema analizi instituta Capital Economics, Njemačka će najvjerojatnije biti najteže pogođena carinama u poređenju s drugim velikim europskim ekonomijama i nastavit će bilježiti poteškoće do 2026, kada bi fiskalni poticaji mogli početi da daju rezultate.

Italija, posljednja “slaba karika” Europe u ovom kvartalu, također bilježi pad BDP-a od 0,1%. Talijanski zavod za statistiku ISTAT navodi da je pad posljedica smanjenja dodate vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i industriji, dok je sektor usluga ostao stabilan.

Poseban problem su neto izvozi, koji su negativno uticali na ukupnu proizvodnju. Italija je jedna od zemalja EU koja najviše izvozi u SAD (67,3 milijarde eura u 2023.) i ostvaruje veliki trgovinski suficit (preko 25 milijardi eura).

Zbog toga se očekuje težak kraj godine za talijanski izvoz, posebno pod Trumpovim trgovinskim režimom, piše financa.