DESECI tisuća učenika diljem Njemačke, kako se očekuje, sutra će bojkotirati nastavu i izaći na ulice u sklopu nacionalnog prosvjeda. Organizatori ističu kako je cilj spriječiti da vladina politika ponovnog naoružavanja pretvori mlade u "topovsko meso", piše The Guardian.

Unatoč prijetnjama udruga učitelja i ministarstava obrazovanja, koji su poručili da svatko tko prosvjeduje tijekom nastave riskira kazne, pa čak i isključenje, organizatori očekuju da će odaziv na školski štrajk biti barem jednako velik kao na prva dva, kada se okupilo oko 50.000 ljudi.

"Vlada i industrija se pripremaju za rat, a mi mladi trebali bismo postati topovsko meso. Nitko nas nije ni pitao za mišljenje", izjavio je za Guardian Hannes Kramer, glavni glasnogovornik pokreta Schulstreik gegen Wehrpflicht (Školski štrajk protiv vojne obveze).

Pistorius: Novačenje je opcija
Kramer je dodao kako prosvjed odražava nemir koji se osjeća u domovima i učionicama diljem Njemačke otkako je vlada Friedricha Merza uvela žestoko osporavane promjene u politici vojne službe. Vlada tvrdi da zemlja mora ojačati svoju obranu uslijed rastućih prijetnji iz Rusije nakon njezine potpune invazije na Ukrajinu.

Prema Zakonu o modernizaciji vojne službe, svim 18-godišnjacima šalju se obvezni upitnici kako bi se procijenila njihova spremnost i podobnost za vojnu službu. Od iduće godine uvode se i obvezni liječnički pregledi. Zakon također sadrži odredbu prema kojoj će muškarcima u dobi od 17 do 45 godina teoretski biti dopušteno putovati u inozemstvo na dulje od tri mjeseca samo uz odobrenje oružanih snaga.

Zakon, usvojen u prosincu, ne omogućuje novačenje, no ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da je ta opcija i dalje na stolu ako nova politika ne uspije privući dovoljno regruta. Prema procjenama, profesionalna vojska trebala bi se u sljedećih 10 godina povećati za oko 80.000 pripadnika, na 260.000, a pričuva za 140.000, na 200.000, u sličnom vremenskom razdoblju.

"Jako se bojimo da nismo naučili lekcije iz naše povijesti"
Treći školski bojkot u pet mjeseci namjerno je tempiran na obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad nacističkom Njemačkom. Organizatori upozoravaju da namjerna obnova njemačke vojne moći prijeti stavljanjem zemlje na put bez povratka prema sukobu.

"Dan pobjede u Europi, 8. svibnja 1945., bio je dan kada je njemački fašizam poražen u Europi", rekao je 21-godišnji Kramer, student obrazovnih znanosti na Sveučilištu u Göttingenu. "Koristimo taj datum kako bismo jasno ukazali na posljedice rata i kakve mogu biti posljedice nekontrolirane militarizacije.

Trenutačno se gotovo polovica saveznog proračuna troši na tenkove, bombe i infrastrukturu za pripremu zemlje za rat", rekao je, dodajući da, kao i tada, i sada "velike njemačke tvrtke, tvornice oružja, kao i banke, imaju koristi... jako se bojimo da nismo naučili lekcije iz naše povijesti."

"Ako želiš mir, spremaj se za rat"
Uznemirena ne samo zbog Rusije, već i zbog promijenjenih transatlantskih odnosa s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, njemačka vlada najavila je plan ulaganja 779 milijardi eura u obranu do kraja desetljeća. Time bi se potrošnja otprilike udvostručila u odnosu na prethodnih pet godina, a zemlja bi do 2030. godine premašila NATO-ov cilj izdvajanja od 3.5% BDP-a.

 
Kancelar Merz predstavio je kampanju ponovnog naoružavanja kao ključnu za dugoročnu sigurnost Njemačke i Europe. U svom prvom govoru u Bundestagu poručio je zastupnicima da je pravilno financirana njemačka vojska "ono što naši prijatelji i partneri očekuju od nas; štoviše, oni to zahtijevaju". "Ako želiš mir, spremaj se za rat" postala je mantra njegove vlade.

No Kramer smatra da bi upravo čin ponovnog naoružavanja mogao gurnuti Njemačku u sukob. "Iako je situacija drugačija i Njemačka sada nije pod fašističkim režimom, osjećamo paralele u retorici njemačkih ambicija prema globalnom utjecaju i moći putem vojne sile", rekao je, prenosi https://www.index.hr/vijesti/clanak/sprema-se-veliki-prosvjed-njemackih-ucenika-nismo-nista-naucili-iz-povijesti/2789650.aspx?index_tid=1013643Index.

"Zašto bih se borio za zemlju koja se ne može boriti ni za nas mlade?"
"Kadriranje trenutačne militarizacije i pripreme za rat kao obrane, kao što to čini Merz svojim opetovanim tvrdnjama da Njemačka, kao jedno od najvećih svjetskih gospodarstava, treba postati globalna sila u tome, zastrašujuće je, užasno i vrlo opasno", poručio je.

Na posljednjim demonstracijama u ožujku učenici su prosvjedovali u oko 150 gradova, noseći transparente s porukama poput: "Bogati žele rat, mladi žele budućnost". Drugi su nosili natpise: "Umrijeti nije u rasporedu", "Friedrich Merz na frontu!", "Naš jedini rat je klasni rat" i "Obrazovanje umjesto vojnih pregleda".

Diljem zemlje prosvjednici su opetovano isticali oštar kontrast između njemačkog ulaganja od više milijardi u naoružanje i nedovoljno financiranog obrazovnog sustava. U Koblenzu je jedna osoba držala plakat s pitanjem: "Zašto bih se borio za zemlju koja se ne može boriti ni za nas mlade?"

"Vjerujem da će u budućnosti biti teško odbiti služenje"
Kramer, član Socijalističke njemačke radničke mladeži (SDAJ), rekao je da je pokret proizašao iz kolektivnog osjećaja učenika "da im se oduzima pravo na samoodređenje". Naveo je kako je spoznaja da bi mogli biti prisiljeni ići u rat "dio niza kriza s kojima su se mladi suočili posljednjih godina, počevši još prije pandemije, a koje su im pokazale da ih političari ignoriraju."

"Škole se raspadaju; čak i u ovoj, jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu, nedostaje učitelja, pogoršanje stambene situacije prisiljava mnoge da žive s roditeljima; a zabrinutost mladih oko klime dugo je bila ignorirana", rekao je Kramer.

Iako vlada još nikoga nije prisilila na prijavu u vojsku, Kramer vjeruje da je to samo pitanje vremena. "Vjerujem da će u budućnosti biti teško odbiti služenje", zaključio je.