Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Više zemalja u Ujedinjenim narodima (UN) radi na nacrtu rezolucije koja bi 11. srpanj proglasila Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, piše Glas Amerike (Voice of America/VOA). Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali kako neslužbeno doznaje Glas Amerike, u kreiranju teksta sudjeluju i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje, ali i da Srbija aktivno lobira protiv ove rezolucije.

Prijedlog da se uvede Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici baziran je na rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2004. kojom se uspostavlja Međunarodni dan sjećanja na genocid u Ruandi nad Tutsijima.

Glasanje o rezoluciji očekuje se početkom svibnja kada će se izjasniti sve 193 članice UN. Tekst je još u izradi i podložan je promjenama. Aktualni prijedlog teksta rezolucije bit će predstavljen na zatvorenom sastanku 17. travnja.

Predlaže se 11. srpanj kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Kako piše Glas Amerike, u aktualnom tekstu rezolucije predlaže se da se 11. srpanj proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine. Traži se bezrezervna osuda svakog poricanja genocida u Srebrenici i potiču članice UN-a na očuvanje utvrđenih činjenica te da kroz svoje obrazovne sustave razviju odgovarajuće programe, također u znak sjećanja, kako bi se spriječio revizionizam.

U nacrtu rezolucije, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.

Nacrt rezolucije naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu i poziva na nastavak kaznenog gonjenja počinitelja genocida u Srebrenici.

Pozivaju se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštovanje odluka Međunarodnog suda pravde.

Od glavnog tajnika UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i UN“, kako bi počela priprema za 30. godišnjicu obilježavanja 2025. te dalje traži od glavnog tajnika da uputi Rezoluciju svim državama članicama i organizacijama UN-a i organizacijama civilnog društva", navodi se u nacrtu rezolucije u koji je Glas Amerike imao uvid.

Cvijanović pisala UN-u preko veleposlanika Srbije

Ovaj tekst rezolucije o kojoj piše Glas Amerike, vrlo je sličan odredbama Kaznenog zakona BiH čije izmjene je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a nakon čega je, zbog izričitog neslaganja Republike Srpske i njenih dužnosnika, nastupila politička kriza u BiH. 

No, rezolucija koju priprema UN već je rezultirala oštrim kritikama iz RS-a, ali i konkretnim potezima, a očito je da i susjedna Srbija uveliko lobira za njeno neizglasavanje. Podsjetimo da je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD), a posredstvom stalnog veleposlanika Srbije u UN-u Nemanje Stevanovića, poslala pismo kojim pokušava kod članica UN izlobirati da ne podrže Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

U Glavno tajništvo UN-a poslana su dva pisma. Pismo srbijanskog veleposlanika Nemanje Stevanovića uz koji je, kao popratno dostavljeno, pismo Cvijanović. Pisma je Dokumente Ivica Puljić, dugogodišnji novinar Al Jazeere koji živi i radi u Washingtonu.

“Pismo koje je Ž. Cvijanović poslala 3. travnja šefu misije Srbije pri UN-u, Nemanji Stefanoviću s traženjem da ga on podijeli misijama i tajništvu svjetske organizacije. Gospođa Cvijanović je u potpunosti ignirirala BiH misiju pri UN-u, ali nije oklijevala kritizirati BiH misiju”, napisao je Puljić objavljujući preslike pisma na svom X nalogu.

Veleposlanik Srbije: „Usvajanje rezolucije može izazvati akcije protiv mira u BiH i regiji“

Veleposlanik Srbije pri UN-u u svom pismu navodi kako je “Srbija garant Daytonskog mirovnog sporazuma i da ima obvezu obavijestiti o svakom aktu koji narušava mir, sigurnost i stabilnost i sigurnost BiH sa širim implikacijama na mir, sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana”.

“Najnovija inicijativa samo jedne etničke strane u BiH da zagovara Rezolucija Glavne skupštine UN o Srebrenici bez suglasnosti i odobrenja zajedničkih vlasti BiH (Ustav BiH izričito povjerava formuliranje i provođenje vanjske politike tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovina) je čin koji narušava osnovne odredbe Daytonskog/Pariškog mirovnog sporazuma od 1995. u BiH i Ustav BiH”, piše Stevanović.

On navodi kako je "komunikaciju putem redovitih diplomatskih kanala monopolizirala jedna etnička strana" te kako je "Cvijanović poslala pismo koje je adresirala na srbijanskog veleposlanika u UN-u", a što bi trebalo biti i opravdanje za njeno zaobilaženje misije BiH pri UN-u.

“Kako je Republika Srbija u potpunosti posvećena miru, sigurnosti i stabilnosti BiH kao i šireg Zapadnog Balkana Ja, kao stalni predstavnik Republike Srbije koja je jedan od garanta Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma iz 1995. godine u BiH, dijelim ovo pismo s Vama kako biste spriječili moguće opasne posljedice. Ja koristim ovu prilika ponovno naglasiti da usvajanje spomenute Rezolucije može izazvati akcije protiv mira, sigurnosti i stabilnosti u BiH kao i u cijelom regiji Zapadnog Balkana”, prijeti se u pismu kojeg potpisuje srbijanski veleposlanik pri UN-u Nemanja Stevanović.

„Riskiraju se nove tenzije“

Cvijanović je ponovila stav srbijanskog veleposlanika pri UN-u te tvrdi kako je veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija jednostrano pokrenuo korake za podnošenje rezolucije u Srebrenici na Glavnoj skupštini UN-a i da, iako prepoznaje značaj rješavanja takvih pitanja, mora naglasiti kako je akcija poduzeta bez odgovarajuće ovlasti i uz kršenje ustavnog okvira BiH te da tročlano Predsjedništvo provodi vansjku politiku BiH.

"Usvajanje rezolucije potkopalo bi poslijeratni proces ozdravljenja BiH i izazvalo unutarnje nemire narušivši međuetničko povjerenje koje je od vitalnog značaja za njenu budućnost. Riskira se ponovno rasplamsavanje tenzija i preokretanje napretka ostvarenog ka miru i stabilnosti u regiiji. Da bi bilo koja zemlja članica UN-a podržala ovu rezoluciju, značilo bi nagraditi odmetnutog bh veleposlanika za kršenje zakona svoje matične zemlje, lažno predstavljanje stavova BiH i pomaganje u rušenju njenog ustavnog poretka. To bi predstavljalo opasan presedan koji podriva vladavinu prava i principe diplomatskog integriteta”, navela je Civijanović.

Ona je pozvala Glavno tajništvo UN-a da sve rezolucije predstavljene u Glavnoj skupštini UN-a koje se odnose na BiH budu u skladu sa ustavnim procedurama i uz suglasnost nadležnih organa.

Dodik: „Izmislili su Srebrenicu“

Predsjednik RS-a i ujedno vladajućeg SNSD-a, Milorad Dodik, uzastopno negira genocid u Srebrenici. To je i učinio prije nekoliko dana komentirajući pripremu rezolucije o Srebrenici u UN-u.

"S jedne strane čujete od Zapada kako je potrebno pomirenje, što uistinu i jest istina, a s druge - pričati o Srebrenici kao o genocidu je izmišljena laž za potrebe propagande. Izmislili su Srebrenicu da bi se usredotočili na uništenje i osporavanje RS-a", komentirao je Dodik za rusku televiziju TV Rusija 24. 

I on je istaknuo kako je veleposlanik BiH pri UN-u samostalno i bez odluke na razini države proslijedio inicijativu za izglasavanje rezolucije. 

"Gdje smo mi, a gdje je Ruanda? Vratimo se u Njemačku. Ne postoji ni jedan dokument UN-a da je Njemačka počinila genocid ili Holokaust. A sada žele za ovo okriviti Srbe. To gura Njemačka koja je inače izvršila genocid na Srbima", rekao je Dodik. 

Zaključio je kako "Srpska vodi politiku zaštite svojih prava koji proizilaze iz Daytonskog sporazuma, a koji", kako je izjavio "masovno narušava američka administracija".

"Pomažu im Britanci i značajan dio EU-a. Moj tim vodi tvrdoglavu borbu, a moj narod koji me bira već 20 godina na najvažnije pozicije, dijeli našu borbu i daju nam podršku", kazao je predsjednik RS-a. 

Za usvajanje ove rezolucije potrebni su glasovi dvije trećine članica i ne postoji mogućnost veta.