Porez na imovinu u Hrvatskoj stupit će na snagu 1. januara 2025. godine. Hrvatski sabor je danas donio šest zakona koji su dio novog kruga poreznih izmjena, čime se uvodi i porez na imovinu. Petina prikupljenog poreza ići će državi, a 80 posto je predviđeno za općine.

Porez na imovinu zamijeniće porez na kuću za odmor. Iznosit će od 0,60 do 8 eura po kvadratnom metru. Visinu poreza određivat će jedinice lokalne samouprave, a ona može varirati i unutar pojedine općine ili grada.

Koji vlasnici su oslobođeni poreza
Objekti koji se iznajmljuju na duže vrijeme (najmanje 10 mjeseci godišnje), nekretnine koje vlasnici koriste za stalni boravak i nekretnine u kojima živi član porodice biće oslobođene plaćanja poreza.

Vlasnici nekretnina koje ne sprječavaju funkcionalno stanovanje također će biti oslobođeni plaćanja poreza, kao i mještani koji su unajmili stanove za dodatnu djelatnost i imaju prijavljeno stalno prebivalište u istoj zgradi.

Poreznim izmjenama propisani su i novi kriteriji za paušalni porez, koji će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti područja. U najrazvijenijim dijelovima turizma paušalni porez iznosiće od 100 do 300 eura po krevetu godišnje, za najslabije razvijene od 20 do 100 eura, a za srednje razvijene od 70 do 200 eura po krevetu.

Ovim mjerama Vlada Republike Hrvatske želi povećati zalihe stanova za dugoročni najam i smanjiti najamnine.

Šta će to značiti za građane BiH
Uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj tiče se itekako i državljana BiH, koji u ne malom broju, posjeduju nekretnine širom Hrvatske.

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj su kupili više od 70 hiljada nekretnina bilo kuća, stanova ili vikendica, čija ukupna vrijednost se mjeri u milijardama.

Prema podacima Porezne uprava Republike Hrvatske, četiri posto kupoprodajnih ugovora prema državi stjecatelja u 2023. godini otpada na BiH. Dok su Slovenci prvaci sa 28 posto kupoprodaja, slijede ih Nijemci sa 25 posto, državljani Austrije čine 11 posto, više od BiH, a udjel od pet posto imaju Češka i Slovačka.