Europska unija ima sve manje stanovnika i oni su u prosjeku sve stariji, pa će 2070. godine, uz nepromijenjenu razinu useljavanja, u Uniji živjeti gotovo 20 milijuna ljudi manje od kojih će gotovo trećina biti starija od 65 godina.

U Europskoj uniji je 1. siječnja 2023. živjelo 451,4 milijuna ljudi. S trenutnim godišnjim useljavanjem u EU od 1,2 milijuna, taj će broj do 2070. pasti na 432,2 milijuna.

Također, 2023. godine udio starijih od 65 godina u EU iznosio je 21,2 posto, a do 2070. porast će na 30,5 posto, objavio je danas njemački Savezni ured za statistiku na temelju brojki europske statističke agencije Eurostat.

Međutim, brojke se razlikuju od zemlje do zemlje. Prema statističkom uredu, smanjenje broja stanovnika najviše će osjetiti zemlje na istoku i jugu Europe, prneosi N1.

S druge strane, Island, Malta, Luksemburg i Švedska mogli bi računati na značajan porast broja stanovnika.

Institut je izračunao da bi se bez useljavanja broj stanovnika Unije još drastičnije smanjio te da bi 2070. godine u njoj živjelo ukupno 358,4 milijuna ljudi.

Uz povećanje razine useljavanja za trećinu, stanovništvo EU-a bi 2070. godine brojalo 465,5 milijuna ljudi.

Međutim, ni tako veći broj doseljenika ne bi značajno utjecao na prosječnu starost europskog stanovništva. U slučaju povećanja broja useljenika za trećinu, udio starijih od 65 godina dosegnuo bi 2070. godine 29,5 posto umjesto 30,5 posto.

Godine 2023. Italija je imala najveći udio starijih od 65 godina s 24 posto, a slijede je Portugal (23,9 posto) i Finska (23,1 posto). Taj udio u ukupnom stanovništvu najmanji je, s 27 posto, u Švedskoj.

Do 2070. redoslijed bi se donekle promijenio, pa bi na prvom mjestu po udjelu starijih građana u stanovništvu bila Litva s 36 posto, a slijede je Italija i Portugal s po 34 posto.

Prema toj računici, broj mlađih od 20 godina pao bi s 20,3 posto početkom 2023. godine na 17,9 posto 2070. godine. Dugoročno, Švedska, Francuska i Danska će tada imati najveći udio mladih – po 20 posto.