Vlasti u BiH ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju krijumčarenja ljudi, ali ulažu značajne napore da ih dostignu, ocjena je iz izvješća američkog State Departmenta o krijumčarenju ljudi za 2021. godinu. Kako se dodaje u dokumentu, bh. vlasti su, u usporedbi s periodom razmatranim u prethodnom izvješću, pokazale da, općenito, pojačavaju napore imajući u vidu utjecaj pandemje koronavirusa u smislu kapaciteta protiv krijumčarenja, i stoga je status BiH podignut u drugu skupinu. State Department je ukazao na jačanje snaga koje se bore protiv krijumčarenja ljudi izdvajanjem sredstava za njihov rad i operativne troškove, povećanjem njihove brojnosti i stvaranjem mreže tužitelja i istražitelja radi lakše koordinacije. “Republika Srpska je izmijenila svoj zakon kako bi povećala minimalnu kaznu za krijumčarenje djece s 5 na 20 godina zatvora i proširila je definiciju krijumčarenja“, jedan je od primjera naveden u izvješću u kojem se navodi i slučaj suca iz Tuzlanske županije koji je izrekao najveću zatvorsku kaznu do sada za prisiljavanje djece na prosjačenje, dok je i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH utemeljila operativni tim s četiri regionalna ureda.

“Vlasti su povećale sveukupne napore u cilju zaštite žrtava identificiranjem većeg broja žrtava, kombiniranjem fondova za domaće i strane žrtve i dodjelom sredstava nevladinim organizacijama koje se bore protiv krijumčarenja, a izradile su i nacrt smjernica za standardizaciju pomoći žrtvama, osobito kada je riječ o djeci“, navodi, nadalje State Department i ukazuje da je sačinjena i nova baza podataka u cilju standardizacije prikupljanja podataka o žrtvama krijumčarenja, da je uspostavljeno 18 regionalnih timova za nadzor koordinacije napora protiv krijumčarenja te se pomoglo u regrutiranju i obuci 25 romskih aktivista kako bi se pridružili tim timovima.  “Ipak, vlasti nisu ispunile minimum standarda u nekoliko ključnih oblasti“, ukazano je, pak, u izvješću State Department koji zaključuje da snage reda redovito istražuju manje prekršaje u okviru krijumčarenja, dok suci u Federaciji BiH nastavljaju izricati kazne koje su ispod minimalnih. “Snagama za provedbu zakona nedostaju kapaciteti, resursi i tehničko znanje, što umanjuje njihovu sposobnost provoditi efikasne istrage i kaznene postupke u čijem su središtu žrtve“, jedna je od ocjena iz izvješća u kojem stoji i da "vlasti opravdavaju slučajeve potencijalnog prosjačenja koje vrše djeca i prisilnog rada Roma, kao tradicionalne kulturne prakse i običaje, dok se ponekad vraća djecu u njihove obitelje i onda kada su roditelji umiješani u njihovu eksploataciju".

Osim toga, vlasti nisu dovoljno proaktivne u naporima identificiranja, a kao rezultat često kažnjavaju žrtve zbog nezakonitih djela na koja su ih krijumčari primorali, posebno kada je riječ o optužnicama za manja kaznena djela.