Poslodavcima u BiH jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak stručne radne snage, zbog čega se okreću inozemnom tržištu u potrazi za radnicima.

Njihove procjene su da na bh. tržištu nedostaje skoro 30 tisuća radnika. Zbog toga su poslodavci tražili od nadležnih državnih organa definiranje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika. Zapelo je kod Vijeća ministara, a s obzirom na to da su u listopadu izbori, teško je očekivati da se nešto konkretno desi u idućih nekoliko mjeseci.

Povećati kvote

-Naša želja je da Vijeće ministara poveća ove kvote. Ja sam sasvim siguran, kada bi se liberalizirao uvoz radne snage, da to zaista bude tako, da bismo mi već vrlo brzo mogli uvesti od 20 tisuća do 30 tisuća radnika na razini BiH, kazao je nedavno Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca bh. entiteta FBiH.

Osim što bi začepili kadrovske rupe, poslodavci skoro u pravilu u slučaju angažiranja inozemnih radnika mogu računati na uštedu jer su njihove plaće niže od domaćih radnika. Gdje je tu interes države, da li bi došlo do smanjenog punjenja budžeta?

Naime, strani radnici u BiH, uostalom kao svugdje u svijetu, štede, novac šalju obiteljima u domovinu, minimalno troše... Prof. dr. Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu smatra da je BiH i njena ekonomija dio globalnih procesa.

Odliv ljudi

-Migracijska kretanja su očita, to je nezaustavljivo. Vratimo se izvornoj ekonomiji, samo rad stvara dodatnu vrijednost za razvoj društva. Nažalost, naše gospodarstvo suočeno je s velikim odlivom mladih, produktivnih i obrazovanih ljudi i to se mora nadomjestiti. U suprotnom, stagnirat će što će biti loše za kompletnu državu, kaže Šain za Faktor.

Ističe kako treba podržati poslodavce.

-Ponavljam, ne smije se stagnirati, kontinuitet plasiranja proizvoda i usluga na domaćem i inozemnom tržištu mora se održavati. Naravno, ne smije se dešavati da primamo problematične osobe i one koje bi potencijalno mogli kršiti zakon. A to što inozemni radnici novac u najvećoj mjeri šalju obiteljima u njihovim domovinama, pa to je praksa koju Bosanci i Hercegovci na Zapadu rade desetljećima. Blizu tri milijarde maraka stiže u BiH iz Njemačke, Austrije, Francuske... To je suvereno ljudsko pravo na koji način će radnik raspolagati zarađenim novcem, kaže Šain.

BiH gubi radnu snagu, sve više nam dolazi građevinskih radnika iz Turske i Srbije

Zbog masovnog odlaska u inozemstvo donekle je i bilo za očekivati da će to u BiH uzrokovati nedostatak radne snage. Svake godine sve više inzemnih državljana traži radnu dozvolu, pogotovo u sektoru građevinarstva i zanata.

Ministarstvo civilnih poslova BiH donijelo je odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za 2022.Odlukom je utvrđeno da ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH iznosi 1.360 radnih dozvola, od čega se na FBiH odnosi 670 radnih dozvola, RS 600 i Brčko distrikt 90 radnih dozvola.

-U prvih šest mjeseci ove godine, u BiH ukupno je izdato 1.270 radnih dozvola i to 461 radna dozvola koje se računaju u kvotu i 809 radnih dozvola izdanih nezavisno od utvrđene kvote, rečeno je za Klix.ba iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Ovim je evidentiran povećan broj izdanih radnih dozvola, u odnosu na prošlu godinu, za 274.

-Od početka ove godine, u FBiH ukupno je izdato 519 radnih dozvola, u RS-u 624, a u Brčko distriktu 127 radnih dozvola, kazali su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Najviše radnih dozvola izdato je u radnicima u građevinarstvu i trgovini. Na osnovu informacija kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje BiH, a koje su proslijeđen iz entitetskih zavoda za zapošljavanje, najviše radnih dozvola je izdato za državljane Srbije (253) i Turske (242).

U BiH također dolaze i radnici iz sljedećih zemalja: Kina (89), Kuvajt (60), Bangladeš (48), UAE (42), Sirija (36), Albanija(35), Hrvatska (32), Saudijska Arabija (30).

Minimalno trajanje radne dozvole je tri mjeseca, a najduže godinu dana. Radna dozvola se izdaje na tri, šest, devet ili 12 mjeseci i svaka se može produžiti.