Dnevni.ba - PRELOADER

Što BiH radi po pitanju obnovljivih izvora energije i dekarbonizacije

01 Kol 2023


Što BiH radi po pitanju obnovljivih izvora energije i dekarbonizacije

Političari potpisuju 'zelene' sporazume, a BiH je i dalje proizvođač 'crne energije'

Piše: V. S. Herceg

Iskoristivost i učinkovitost obnovljivih izvora energije, ali i dekarbonizacije, samo su nastavak pitanja oko kojih Bosna i Hercegovina uvelike kaska za Europskom unijom. Razlog zato je, u većini,  zbog neučinkovitosti bh institucija, ali i stalnih političkih kriza među donositeljima odluka.

- BiH kao aktivna članica Energetske zajednice potvrdila je svoju opredijeljenost za reformu energetskog sektora, liberalizaciju tržišta energije i usklađivanje svoje politike s članicama EU. Očito je da u samoj BiH, na različitim administrativnim nivoima, treba učiniti dodatne napore u transpoziciji i primjeni acquisa Energetske zajednice, navodi se u analizi njemačke zaklade Friedrich Ebert Stiftng.

Između ostaloga, u analizi autorice Amele Jusufović, BiH se navodi da će BiH kao 'proizvođač crne energije' u procesu ionako teškom procesu energetske tranzicije, za našu zemlju isti biti 'iznimno bolan s obzirom na to da se 70 posto energije dobije iz fosilnih goriva te da je cijela jedna grana privrede vezana za rudnike mrkog uglja i lignita'.

Dekarbonizacija nije prioritet za bh vlasti

- BiH je usvojila Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije, te se njime obvezala do 2020. postići udio od 40 posto u ukupnoj finalnoj potrošnji, a da će do 2028. smanjiti emisije SO2 za 95 posto, NOx za 60 posto i čvrstih čestica za 90 posto u odnosu na 2014. U terminima smanjenja emisija CO2, cilj je donesen na razini BiH. Postoje dva scenarija za smanjenje do 2030. u skladu sa UNFCC-ovim INDC-om 8:1. blaži scenarij, prema kojem se treba dostići razinu CO2 emisija 18 posto iznad vrijednosti iz 1990. i strožiji scenarij, prema kojem se treba dostići razinu CO2 emisija tri posto ispod vrijednosti iz 1990., uz međunarodnu pomoć, navodi autorica analize.

Ističe se značajno povećanje udjela energije vjetra čija proizvodnja će se poticati te da bi se do 2023. trebalo premašiti udio malih hidroelektrana.

Međutim, autorica podsjeća na činjenicu da su rudnici, odnosno ugalj ključni prirodni resurs BiH te da je upravo ugalj zbog toga dominantan energent u proizvodnji električne energije. 

- Veliki zagađivači su termoelektrane, kao potentniji izvori energije visoko na listi prioriteta EPBiH, slično je i u entitetu Republika Srpska, što ne govori u prilog namjerama bh vlasti prema obvezama preuzetim prema EU i aquisu EU iz područja dekarbonizacije i 'zelene' energije. Ono što zabrinjava je da bh vlasti, a niti odgovorni iz elektroenergetskih poduzeća dekarbonizaciju ne vide kao prioritet, usprkos činjenici da je u BiH moguća zamjena proizvodnje električne energije iz uglja proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije, posebno iz energije vjetra i sunca, kojom BiH itekako raspolaže. Iako je EU preko 'Zelene agende' i BiH uvrstila u jedan veliki plan transformacije energetskog sustava na europskom tlu, gdje je za zemlje zapadnog Balkana planirano devet milijardi eura donacije i jamstva za 20 milijardi eura investicije, otpor čelnika elektroenergetskog sektora u BiH i politike koja stoji iza ovog sektora govori o neozbiljnosti i neodgovornosti BiH u ovim procesima. Krupne promjene su hitne i poželjne, zaključuje, između ostaloga autorica analize Amela Jusufović.

Europa sve manje želi kupiti 'prljavu energiju'

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku učinkovitost Republike Srpske ističe kako je Fond značajna karika na području implementacije međunarodnih i lokalnih projekata iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u proteklom periodu.

On, između ostaloga, podsjeća kako je koncept današnje energetike u BiH zasnovan na ekonomskoj paradigmi 70-ih godina 20. stoljeća, koju karakteriziraju energetski intenzivna sektori proizvodnje i potrošnje električne energije, grijanja, hlađenja i prijevoza te da zbog toga energetika ima dominantan utjecaj na emisije s učinkom staklenika (emisije GHG) u BiH (preko 70 posto ukupnih emisija) kao i emisije zagađujućih materija koje povećavaju razinu zagađenja na lokalnoj – regionalnoj razini.

Todorović podsjeća kako je u srpnju 2021. Europska komisija je predložila 'Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika' (Carbon Border Adjustement Mechanism - CBAM) kao dio sveobuhvatnog zakonskog okvira za smanjenje neto plinova s učinkom staklenika u Europi do 2030., za najmanje 55 posto u odnosu na referentnu 1990. CBAM se smatra ključnim elementom za izbjegavanje rizika od 'curenja ugljika' za europsku energijski intenzivnu industriju. EES je jedna od industrijskih grana koja će biti uključena u CBAM. 

Premda osnovna namjena CBAM-a nije da ubrza proces dekarbonizacije EES-a u zemljama izvoznicama električne energije u EU, njegova primjena će imati utjecaj na proizvodnju električne energije iz uglja. Posebno veliki utjecaj bi uvođenje CBAM-a imalo na termoenergetski sektoru BiH, koja izvozi oko 50 posto proizvodnje iz termoelektrana. 

- BiH je analizirala primjenu CBAM i zaključak je da je nužno napraviti napor kako bi se izbjeglo uvođenje CBAM-a jer je krajnje nepovoljan po domaće gospodarstvo. Usuglašeno je opredjeljenje svih aktera u BiH da se ubrzano ide u pravcu uvođenja EU ETS modela uBiH. Ključni 'alati' dekarbonizacije u nekoj zemlji su određivanje datuma prestanka korištenja ugljena za proizvodnju električne energije i uvođenja sustava plaćanja i trgovine emisijama CO2 (EU ETS), kojim se na administrativan način (stalnim smanjenjem dozvoljenih godišnjih kvota emisija CO2 ) upravlja realizacijom postavljenog cilja 'izlaska iz ugljena', naglasio je Todorović.

Smjernice za razvoj energetike

Osvrćući se na činjenicu da je BiH potpisnica Ugovora o uspostavljanju EnZ, obveza iz UN Agende 2030, Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije, te da je time iskazala jasno opredjeljenje za održivi razvoj energetskog sektora. 

- Stoga se smjernice za razvoj energetike BiH trebaju bazirati na politikama održivog razvoja koje imaju tri aspekta, sigurnost opskrbe, konkurentnost cijena i dostupnost energije i politiku dekarbonizacije, odnosno, korištenje čiste energije. Uz ciljano povećanje učinkovitosti sektora i korištenja obnovljivih energijskih resursa, BiH može postići paralelnu konvergenciju preuzetim obvezama i politikama EU te pozicionirati energetiku kao motor stabilnosti i održivog razvoja ekonomije“ ocjenjuje Todorović.

Navodi kako će sekundarni učinci dovest do rasta održivog zapošljavanja, smanjenja javnog duga i povećanja konkurentnosti sektora. 

- Stoga energetsku tranziciju treba promatrati kao razvojnu priliku. Ključni faktor uspjeha realizacije energetskih politika i planova je politička odluka o promjeni pravaca razvoja energetskog sektora. Za BiH je posebno naglašena potreba za dodatnim smanjenjem emisija plinova s učinkom staklenika s učinkom staklenika iz termoelektrana na ugalj i većim udjelom čistije energije u sustavu buduće proizvodnje. Stabilan energetski sustav potreban je za stabilnost i pokretanje drugih privrednih grana te čuvanje konkurentnosti privrede u cijelosti, smatra direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetske učinkovitosti RS-a.

Inače, Fond je do sada realizirao brojne projekte energetske učinkovitosti u javnom sektoru u suradnji s UNDP-om (United Nation Development Programme), UNEP-om  (United Nation Environment Programme),  kreditnim sredstvima Svjetskir banke, kao i sa  EBRD-om (Europska Banka za obnovu i razvoj ), EBRD-om (European Bank for Reconstruction and Development) i GIZ-om (Njemačko društvo za međunarodnu suradnju). 

EK će ove godine kroz Fond investirati više od šest milijuna eura, a polovica iznosa utrošiti će se za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim objektima, a financirati će se i investicije u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe. Druga polovica sredstava je predviđena za poduzeća, kako bi se financirala energetska učinkovitost, bilo kroz projekte grijanja i hlađenja ili učinkovitiju rasvjetu, proizvodni proces ili ugradnju fotonaponskih elektrana.

- Sve ovo je u cilju podrške RS-u od strane institucija EU u našim aktivnostima ka zelenoj tranziciji. Ovo nisu dovoljna sredstva, ali jesu dovoljna za iniciranje većih investicija u ovu oblast. Na bazi ovih projekata će se pokazati dobri rezultati i koristi koje oni koji investiraju u energetsku učinkovitosti mogu imati. To će opredijeliti i neke buduće projekte Fond. RS ima dobar zakonodavni i strateški okvir koji je usklađen sa standardima i direktivama EU i može  razvijati projekte koji su implementacija zelenih politika“ zaključio je Todorović. 

U BiH dekarbonizacija „u povojima“

Prof. dr. sc. Vjekoslav Domljan, ekonomski stručnjak i rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu podsjeća kako u BiH ima 135 MW vjetroelektrana i 103 MW sunčanih elektrana te ističe da je proces dekarbonizacije u BiH 'u povojima', ali da će se usvajanjem zakonskih okvira stvoriti uvjeti za to.

- To je dvadesetak puta manje od onoga što BiH treba, imajući u vidu da 60% električne energije potiče iz termoelektrana. Građani teško mogu uočiti koristi električne energije iz obnovljivih izvora kad je proces dekarbonizacije u povoju te da još uvijek nema uvjeta za pojavu protumjera i energetskih zajednica. No, usvajanjem zakona i podzakonskih akata stvorit će se uvjeti, primjerice u FBiH, da građani te mala i srednja poduzeća osjete koristi od energije iz obnovljivih izvora ili , u protivnom, štetu zbog uvođenja poreza na ugljik 2026. god. od EU, upozorava Domljan.

On ističe kako BiH nije na popisu EY indeksa atraktivnosti zemalja u području obnovljivih izvora energija, prvenstveno zbog, kako kaže, neučinkovitosti institucija.  

- To odbija inozemne investitore, izuzev onih, koji dolaze zbog zauzimanja tržišta ili zbog lakog nalaženja zajedničkog jezika s bh. političarima, znakovito ističe.

- Tuzemne banke su postale usko grlo razvoja BiH. Od 29 mlrd. depozita, koliko su ih mobilizirale, 6,5 mlrd. nije u funkciji tj. umrtvljeno je (uz istodobni ekstraprofit banaka). Obvezne rezerve iznose 2,9 mlrd. maraka, a višak sredstava iznad obavezne rezerve 3,6 mlrd maraka. Kad bi se formirao strateški energetski investicijski fond koji bi mobilizirao, recimo, deset mlrd. maraka, sredstva kod banaka ne bi iznosila 29 mlrd. nego 19 mlrd i obvezne rezerve ne bi iznosile 2,9 nego 1,9 mlrd maraka. Eto slobodne milijarde i pet solarnih elektrana po 200 MW, Domljan daje i primjer za 'nabavku' novca za proizvodnju čiste energije.

Zašto BiH sporo napreduje?

Naglašava kako je nužno imati promotore sposobne napraviti dobru studiju izvodljivosti, formirati poduzeće posebne namjene (engl. special purpose vehicle) i uživati povjerenje banaka i/ili građana i po tom osnovu mobilizirati 200-500 milijuna maraka.

- Gdje i kako naći izlaz iz tog vicioznog kruga i napraviti virtuozni krug,  veliko je pitanje, na koje bh. političari ne daju odgovor, ipak zaključuje.

Međutim, na pitanje što BiH i kolika je realnost da se u skorije vrijeme odrekne proizvodnje 'prljave energije', odnosno, u kojoj je fazi energetska tranzicija BiH, Domljan odgovara: 'BiH upravo priprema Integralni energetski i klimatski plan. Javna rasprava je bila u  Banja Luci 14. srpnja, u Mostaru je 18. srpnja, a u Sarajevu 20. srpnja. Nadati se da će javna rasprava biti plodonosna i da će doprinijeti poboljšanju nacrta plana. BiH planira da do 2030. god. neće biti novih elektrana na fosilna goriva i da će iz pogona izaći 410 MW. Istodobno će biti pušteno u pogon oko 2000 MW na obnovljive izvore'. 

On daje i odgovor zašto BiH sporo ide na put energetske tranzicije – zbog javnih elektroprivreda i dramatičnog porasta broja zaposlenih u ovom sektoru.

- BiH sporo napreduje jer se energetska tranzicija temelji na javnim elektroprivredama. A kakve su one vidi se po tome što su od 2013. do 2021. tj. u razdoblju od devet godina za koje postoje raspoloživi podaci, investicije elektroenergetskog sektora iznosile 440 milijuna prosječno godišnje. Istodobno je amortizacija iznosila 453 milijuna maraka prosječno godišnje. U šest od devet promatranih godina amortizacija je bila veća od investicija. U preostale tri godine investicije su bile veće od amortizacije jer je elektroenergetski sektor uzimao velike kredite. BiH je jedina zemlja u Europi u kojoj  poslije 1989. javni sektor raste, što se posebice vidi po elektroprivredama, u kojima je broj zaposlenih trebao padati zbog digitalizacije, a ne dramatično rasti, zaključuje Domljan.

EU


EU I BIH

Projekt 'Digitalna Europa': Digitalni most ka europskim standardima

Program Digitalna Europa je program financiranja Europske unije usmjeren na uvođenje digitalne te...

15 Srp 2024

EU I BIH

Projekt Horizon Europe: Dodatni poticaj akademskoj zajednici u Bosni i Hercegovini

Horizon Europe je okvirni program Europske unije usmjeren na istraživanje i inovacije. Cilj je oj...

10 Srp 2024

Mostar postaje izvor ideja za mlade europske poduzetnike/ce

Da Mostar mladima može ponuditi daleko više od turističkih sadržaja potvrđuju i brojne org...

09 Srp 2024