Iako službeni rezultati izbora još uvijek nisu poznati, predsjednik HDZ-a BiH najavio je da će već krajem ovog tjedna započeti razgovore o formiranju svih razina vlasti u BiH.

Zahvaljujući izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt koje praktično garantiraju nazaobilaznost HDZ-a BiH u formiranju vlasti predsjednik te stranke očigledno će postati glavni začetnik i pokretač pregovora o formiranju vlasti.

Čović nije isključio nikoga
Govoreći o eventualnim koalicijskim partnerima Dragan Čović nikoga nije eksplicitno isključio u eventualnom formiranju vlasti, pa čak niti Komšićevu Demokratsku frontu. Istina, neke satelitske stranke iz HNS-a kao i neki dužnosnici HDZ-a BiH poslali su poruke da Demokratska fronta i Željko Komšić nisu partner za razgovore, ali to ne znači da se oni eventualno neće nači zajedno sa HDZ-om BiH u nekoj novoj vlasti.

Uostalom, takav scenarij već je viđen nakon izbora 2018. godine kada HDZ BiH nije direktno pregovarao sa Željkom Komšićem, ali je u dogovoru s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem dopustio ulazak ove stranke u vlast na državnoj razini. Nesumnjivo je isti scenarij bio spreman kada je riječ o Vladi Federacije BiH, ali zbog poznatih blokada taj scenarij nije realiziran jer Vlada FBiH nikada nije formirana.
Također, i Bakir Izetbegović je najavio da će razgovarati sa svim političkim subjektima oko formiranja vlasti, a tu nesumnjivo misli na HDZ BiH, Demokratsku frontu i vjerojatno na ponovo oživljenu Stranku za BiH. Poprilično samouvjereno izjavio je da ne bi bilo dobro zaobići njegovu stranku u formiranju novih županijskih vlada, Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH.
Pomirljive i umjerene izjave Dragana Čovića i Bakira Izetbegoviće uz tek sitna međusobna „podbadanja“ kroz komentiranje odluka visokog predstavnika jasan su signal da bi se Izetbegović i Čović ponovo vrlo brzo mogli naći za pregovaračkim stolom gdje bi definirali na koji način će formirati novu vlast.
No, za eventualni uspjeh tih pregovora ključan je ishod popune Doma naroda Federacije BiH. U tom ključnom tijelu za formiranje vlasti u Federaciji BiH već sada je jasno da će HDZ BiH imati „ključni paket“ glasova bez kojeg će malo toga biti moguće. No, koliko god se čini da je visoki predstavnik svojom odlukom „pomogao“ HDZ-u BiH na kraju bi se moglo ispostaviti da je na isti način pomogao Bakiru Izetbegoviću, Stranci demokratske akcije i njihovim eventualnim koalicijskim partnerima.

Različite većine u dva doma?
Bez obzira što će stranke Trojke i stranke koje su podržale Denisa Bećirovića imati uvjerljivo najveći broj mandata u Parlamentu Federacije BiH, to ništa neće značiti jer bi SDA u bošnjačkom Klubu u Domu naroda FBiH vrlo lako mogla dosegnuti ključnih 11 mandata i na taj način postati nezaobilazan faktor baš kao i HDZ BiH.

U ovoj namjeri Bakir Izetbegović očigledno računa na podršku zastupnika Demokratske fronte, Stranke za BiH, a vjerojatno i još nekih političkih subjekata u županijskim skupštinama.
Ukoliko se to dogodi sva priča o eventualnom učešću Trojke u vlasti na razini Federacije BiH doći će u veliko pitanje, iako će ta grupacija stranaka imati najveći broj mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Gledajući iz ove perspektive, ukoliko se ovaj scenarij ostvari, biti će potpuno jasno da je odluka visokog predstavnika na jednak način išla na ruku i Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću. U svemu će biti bitno i kako će se stvari posložiti u Klubu Srba, ali evidentno je da će SDA i HDZ imati najbolju startnu poziciju u federalnom Domu naroda za predlaganje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH što može bitno odrediti formiranje vlasti na razini Federacije BiH.

Ključ u odluci SIP-a BiH?
Čak ako bude problema u prvom krugu, za očekivati je da će se u drugom krugu ipak naći dovoljan broj izaslanika iz reda srpskog naroda koji bi podržali formiranje federalne vlasti u koju bi praktično ušli SDA, HDZ BiH, DF i SBiH.

Da bi se izbjegao ovaj scenarij stranke Trojke zajedno sa strankama koje su podržale Denisa Bećirovića morat će besprijekorno 'odraditi' posao u županijskim skupštinama, a pitanje je hoće li i to biti dovoljno.
Upravo zbog ovoga je iznimno važno i na koji način će se točno raspodijeliti po 23 mandata u klubove naroda, a jasna odluka o tome još uvijek nije donijeta od strane Središnjeg izbornog povjerensva BiH.
Kada je u pitanju formiranje Vijeća ministara BiH stvari su tu malo drugačije posložene jer u pregovore oko mandatara moraju biti uključeni i članovi Predsjedništva BiH, a tu ovog puta SDA nema svog „čovjeka“. J. S.