Negiranje genocida, odluka Ustavnog suda, napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline – je li to dovoljno za optužnicu protiv Dodika?

Piše: V.S.Herceg

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ponovno je svojim prijetećim izjavama o odcjepljenju Republike Srpske te negiranju i minimiziranju genocida u Srebrenici, a posljednje, i poziv Srbima za povlačenje iz državnih institucija, a na što, kako je kazao nagovara i hrvatske predstavnike, itekako zaokupio pozornost, ne samo bh javnosti, već i međunarodnih predstavnika u BiH.

Iz Tužiteljstva BiH medijima su potvrdili kako je formirano nekoliko predmeta protiv Dodika. Iz Tužiteljstva BiH su naglasili kako se provjeravaju navodi iz prijava, kao i da će odluku o provođenju ili neprovođenju istrage donijeti postupajući tužitelji, te je za vidjeti koja i kakva će biti njihova odluka.

S druge strane, je li uzrok očite nervoze predsjednika RS-a nedostatak novca u entitetskoj blagajni zbog čega se i prodaju vrijednosni papiri za koje su, kako reče Dodik, zainteresirani Kinezi ili je nervoza pojačana izvjesnom istragom Tužiteljstva?

U svakom slučaju, niti jedan scenarij nikako ne ide na ruku predsjedniku tog entiteta koji je, nakon prestanka suradnje s američkim i veleposlanstvom Velike Britanije, najavio isto i kada je riječ o NATO-u.

Naime, ako protiv Dodika bude podignuta optužnica, a što je diskutabilno s obzirom na stanje u bh pravosuđu koje uistinu treba osnaživanje i još višu razinu neovisnosti od politike, to bi mu moglo ugroziti političkiutjecaj, no moglo bi mu i podignuti rejting među desno nastrojenim biračima. Donosimo analizu mogućih točaka po kojima bi se Dodik mogao teretiti.

Pri tom je teško ocijeniti scenarije budućih događanja ukoliko se Dodik uopće izvede pred sud, što potom slijedi - od sudskog naloga na privođenje do mogućih tjeralica. No, to već vodi u sferu 'znanstvene fantastike'.

Pozivanje na odcjepljenje RS, nepoštovanje odluka Ustavnog suda

Da ne otkrivam sve detalje, kazati ću dio: BiH će funkcionirati samo dok u njenim strukturama sjede sva tri naroda. Pokušavam uvjeriti Hrvate da jednokratno napustimo institucije BiH... Nemojte nas isprobavati, preporučujem da razgovaramo. Nemojte se igrati s imovinom, povući ćemo sve ljude. U našem trezoru postoje spremni svi zakoni, uredbe i podzakonski akti da poslije sat i pol skupštinskog zasjedanja Republika Srpska postane neovisna država. Nemojte nas gurati u ćošak... Srbi zaslužuju imati svoju državu. Banalne priče, kako je Brčko slabi trbuh i slične koještarije, jesu ratne priče. Mi razmišljamo o mirnodopskoj republici, rekao je Dodik pri tom kazavši kako se “radi na tome da se svi ljudi iz RS vrate u entitetske institucije”.

Dodik je ovime ponovno negirao odluku Ustavnog suda BiH o nepokretnoj imovini. Na tome uporno inzistira, očito se skrivajući iza kolektiviteta, točnije Narodne Skupštine Republike Srpske, koja je odluku državnog suda stavio izvan snage donošenjem Zakona o imovini RS-a. Podsjetimo da je Ustavni sud ponovno stavio izvan snage ovaj zakon početkom ožujka ove godine.

U svezi ovoga, članak 239, Kaznenog zakona BiH predviđa: "Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koje odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava, ili sprječava izvršenje takve odluke, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".

U ovom slučaju postoji niz dokaza kako je upravo Dodik, kao predsjednik vladajuće stranke SNSD u Skupštini RS-a inicirao donošenje Zakona o imovini RS te tako i spriječio izvršenje odluke Ustavnog suda BiH.

Ovdje bi se Dodik, iako ne spominje uporabu sile u kontekstu odcjepljenja RS, mogao teretiti i po odredbi Kaznenog zakona BiH, u Glavi 16. 'Kaznena djela protiv integriteta BiH', 'Napad na ustavni poredak, 'Ugrožavanje teritorijalne cjeline' gdje su predviđene kazne zatvora od najmanje pet godina.

Njegovi javni istupi obiluju zapaljivim izjavama. No i za to u KZ BiH postoji "lijek" i to u članku 145a 'Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti': "Tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine".

Negiranje genocida: Do pet godina zatvora

Stajališta aktualnog predsjednika RS-a o genocidu mijenjala su se tijekom njegovog političkog mandata, od izjava kako se "u Srebrenici dogodio genocid" iz 2007. ili 2015. godine, do posljednjih godina "u Srebrenici se nije dogodio genocid, nego zločin" itd. Upravo donošenje izmjena i dopuna KZ BiH od strane bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka samo nekoliko dana prije odlaska s te dužnosti, bio je povod kolektivnom napuštanju državnih institucija srpskih predstavnika nakon koje je uslijedila ozbiljna politička kriza. To se također dogodilo na Dodikov poziv, a uvjet povratka bilo je ukidanje 'Inzkovih odredbi'.

No, te odredbe su ostale, a i politički predstavnici Srba, a među njima prvi iz Dodikovog SNSD-a, intenzivnije su se vratili u institucije i to nakon što se pojavile kritike kako bi zbog nesudjelovanja u radu institucija mogli ostati bez plaća.

Tako, za podsjetiti je da tzv. Inzkove dopune KZ BiH u svezi negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine, također u članku 145a, stoji: Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".

Također se navodi i "ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine".

Također, "Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine".

Kako se navodi, ukoliko je počinitelj ovog kaznenog djela dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine".

Naravno, ovo su okvirne mogućnosti za što bi se mogao teretiti Dodik, no konačna riječ je na pravnim profesionalcima iz Tužiteljstva BiH. Ali i odgovornost.