Što je to „rodno zasnovano nasilje“? Što podrazumijevamo pod „nasiljem u porodici“ i „nasiljem nad ženama“?  Dajemo pregled termina koji se najčešće koriste u literaturi o nasilju nad ženama.

Prema čl. 3 (d) Istanbulske konvencije, „rodno zasnovano nasilјe nad ženama“ označava nasilјe, koje je usmjereno protiv žene zato što je žena, odnosno ono, koje nesrazmijerno pogađa žene.

Rodno zasnovano nasilјe obuhvaća, ali nije ograničeno samo na: nasilјe u porodici ili domaćinstvu, uklјučujući, između ostalog, fizičku i mentalnu agresiju, emocionalno i psihološko zlostavlјanje, silovanje i seksualno zlostavlјanje, incest, silovanje supružnika, stalnog ili povremenog partnera i nevjenčanog supružnika, zločin počinjen u ime časti, genitalno sakaćenje i druge tradicionalne obrede koji ženama nanose štetu, kao što su prisilni brakovi; nasilјe do kojeg dolazi u široj zajednici, uklјučujući silovanje, seksualno zlostavlјanje/iskorišćavanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na radnom mestu, u institucijama i sl., trgovinu ženama u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorišćavanja i seksualnog turizma; nasilјe koje počini ili toleriše država ili njeni službenici; kršenje lјudskih prava žena u vreme oružanog sukoba, naročito otmice, nasilno preselјenje, sistemska silovanja, seksualno ropstvo, prisilne trudnoće i trgovina lјudima u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorišćavanja.

„Nasilјe u obitelji“ označava svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno ekonomskog nasilјa do kojeg dolazi u okviru obitelji ili domaćinstva odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio isto boravište sa žrtvom.

„Nasilјe nad ženama“ označava kršenje lјudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlјa sva djela rodno zasnovanog nasilјa koja dovode do ili mogu da dovedu do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno, financijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvolјno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu.

„Nasilje u obitelji“, u smislu Zakona o spriječavanju nasilja u obitelji, jeste akt fizičkog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja učinioca prema licu s kojim se učinilac nalazi u sadašnjem ili ranijem bračnom ili vanbračnom ili partnerskom odnosu ili prema licu s kojim je krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do drugog stepena ili s kojim je srodnik po tazbini do drugog stepena ili kome je usvojitelj, usvojenik, hranjenik ili hranitelj ili prema drugom licu sa kojim živi ili je živeo u zajedničkom domaćinstvu.

Aleš Kurt, redatelj: Drama i rodno nasilje

Antička tragedija je dubinski protkana patnjama žena i različitim oblicima nasilja koje se vrše nad njima. Posebno u djelima Euripida možemo govoriti o tragičnim ženskim karakterima kao što su Medeja, Fedra, Elektra, Trojanke etc. 

Euripid je svoje drame ispunjavao aktuelnom filozofskom, političkom, društvenom i etičkom problematikom. On ima mnogo simpatija za podjarmljene i odbačene, za žene i poslugu, robove i vanbračnu djecu. Euripid prvi u tragediju unosi princip ljubavi, gotovo nepoznat njegovim prethodnicima, te prvi na pozornicu postavlja ženske psihološke probleme (Medeja, Fedra). Ženu predstavlja veoma uspješno, kao zavodnicu ill zavedenicu, kao suprugu, kao majku, kao maćehu, kao kćerku, kao udovicu i osvetoljubivu staricu. On je odličan poznavalac ženskoga srca i izvanredan umjetnik u crtanju ženskih patnji, nagona i osećanja.

Od Euripida možemo povući paralelu sve do jednog od tvoraca modernog teatra Henrika Ibsena. Ibsenove realističke drame imale su ogroman utjecaj na razvoj drame u 20. stoljeću. Lutkina kuća (1879.) jedna je od njegovih najpoznatijih realističnih drama. Nora i njen suprug Helmer čini se imaju savršen obiteljski život. Ali Helmer razgovara s Norom kao da je ona dijete, cijelo vrijeme govoreći joj što treba raditi. Nakon nekog vremena Nora dolazi do zaključka kako je ona samo lutka u Helmerovoj kućici s lutkama. Ona smatra kako on nju iskorištava, te da ga zapravo ne zanimaju njeni osjećaji. Nora napušta supruga i troje djece - što nije bilo prihvaćeno od društva u doba kada je djelo napisano. Stoga je završetak djela izazvao mnoge prosvjede. U Njemačkoj je protivljenje završetku djela bilo toliko snažno da je Ibsen ponovo napisao sam završetak kako bi djelo moglo biti izvođeno u kazalištima. Tek 1998. Lutkina kuća prvi puta je izvedena u Pekingu.

Lik Nore je postao simbol u cijelom svijetu, borbe za ženska prava i jednakost.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.