Nakon što se krajem devedesetih godina stabilizirala sigurnosna situacija u državama Zapadnog Balkana, Europska unija je pokušala pronaći najbolju vanjskopolitičku strategiju za razvijanje političkih, trgovinskih i institucionalnih odnosa s državama ove regije.

S obzirom da one dotad nisu bile uključene u drugi mehanizam institucionalizacije odnosa s Europskom unijom, bilo je potrebno definirati dugoročne politike kojima će se otvoriti perspektiva članstva država Zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Ovaj vid politike EU prema njima poznat je kao Proces stabilizacije i pridruživanja , uspostavljen na prijedlog Europske komisije u svibnju 1999. godine.

Od 1996. i završetka sukoba u BiH, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u obnovu i različite projekte - od razminiranja preko reforme javne uprave, jačanje vladavine prava, održive privrede i poljoprivrede do prekogranične suradnje i ulaganja u ključne oblasti.

Samo kroz pretpristupne fondove u razdoblju od 2007. do 2020. EU je osigurala zoko 1,19 milijardi eura za BiH. Putem Europske investicijske banke, osigurano je više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita. Zemlje EU-a ujedno su i najveći trgovinski partner BiH u koje izvozimo 72 posto proizvoda i iz kojih se uvozi 61 posto proizvoda.

Više od 12.000 studenata, nastavnika i profesora sudjelovalo je u programima razmjene od 2014. do 2020, a u istom periodu, oko 530 milijuna eura osigurano je za podršku ključnim sektorima u BiH. Kao podrška razvoju civilnog društva, EU je za BiH osigurala više od 35 milijuna eura od 2014. do 2020.

- Već 1997. Europska zajednica promatrala je BiH kao potencijalnu zemlju članicu. I tada je postojalo razumijevanje neupitne istine da se ova zemlja nalazi u srcu Europe. To se nije promijenilo. EU je u proteklih 25 godina svojim djelima kao i riječima pokazala posvećenost europskoj budućnosti BiH. Osigurala je ogromnu materijalnu pomoć, diplomatsku podršku, te milijarde eura financijske pomoći i investicija kako bi se zemlji pomoglo na putu ka prosperitetnoj i sigurnoj budućnosti, naglasio je nedavno u blogu Johann Sattler, voditelj Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, koji je neposredno nakon rata bio član mirovne Promatračke misije Europske zajednice u BiH.

MN: EU pomaže 30 godina

EU je najprije s gotovo pet milijuna eura podržala višegodišnju obuku lokalnih vlasti u BiH da apliciraju za lokalne projekte koji bi se mogli financirati iz briselskih fondova.

Europska komisija i početkom ove godine predstavila je investicijski paket vrijedan 3,2 milijarde eura za 21 projekt u zemaljama Zapadnog Balkana. Paket obuhvata 21 projekt u prometnu infrastrukturu, digitalizaciju, zaštitu klime i energetsku povezanost.

Od ukupno 3,2 milijarde eura ukupne vrijednosti, 1,1 milijarda eura otpada na sredstva iz europskog budžeta, iz pretpristupnog fonda IPA III, a ostalo su bilateralni doprinosi država članica i Norveške i povoljni zajmovi međunarodnih finansijskih institucija.

Paket uključuje i projekte koje je kandidirala Bosna i Hercegovina, od kojih su dva na teritoriju Republike Srpske, a koji se odnose na cestovnu i željezničku vezu duž koridora 5c. Uvjet je u tome trenutku bio da vlast u zemlji profunkcionira, na što se nisu pretjerano obazirali upravo nositelji vlasti iz Republike Srpske.

S vlašću kakvu danas imamo u zemlji, realno, jako je teško očekivati investicije iz Europske unije, bez obzira na spremnost Europe da pomogne Bosni i Hercegovini.

- Da bismo imali prave investicije potrebno je prije svega da se počnu slušati bh. poduzetnici. Samo oni mogu dovesti prave investicije u ovu zemlju. Oni godinama stvaraju poslovne veze, a na osnovu njih se samo i mogu privući investitori iz Europe. Da bi uložili u Bosnu i Hercegovinu investitori moraju imati radnu snagu, energiju i putnu infrastrukturu. Danas nažalost nemamo ni infrastrukturu, ni energiju, ni radnu snagu. Naša radna snaga odlazi vani. Također, opterećeni su i oni koji već rade s investitorima iz vana, jer naša država traži mali milijun uvjeta za poslovanje. Dodatnim obvezama koje se nameću se spriječavaju investicije, te tjeraju i oni koji su već investirali. Zamislite, čovjek iz vana dođe i želi investirati, a kada vidi sve parafiskalne namete koje mora plaćati, prekrsti se i ode. Nemamo uvjete ni za domaće poduzetnike, a kamoli za strane koje treba privući. Lažna je priča da naši političari prave klimu za investiranje iz vana, smatra predsjednik Udruge poslodavaca Link Tomislav Majić.

Poslovna klima u našoj zemlji je takva, smatra on, da je dobro samo predstavnicima vlasti i ljudima oko njih. Profitiraju i određene kompanije iz realnog sektora, ali samo probrane. One koje su bliske strankama koje vladaju i koje između ostaloga financiraju njihove kampanje.

- Jeste li možda čuli da je netko iz javnog sektora završio u zatvoru ili da je nekako kažnjen zato što recimo nije plaćao doprinose uposlenima? Kada jedan privatnik ne plaća doprinose, nakon dva mjeseca neplaćanja mu dođu i zatvore ga. A proračune nam pune privatnici. Javne kompanije i vlasti tim novcem “balahaju“, prave se kao da je to njihov prihod i njime raspolažu kao da su ga zaradili, upozorava Majić.

Od 1991. godine Europska unija je uložila preko 3,7 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu, iz sljedećih fondova: ECHO - humanitarna pomoć, od 1991. do 2003. – 1,03 milijarde eura, Phare- obnova, od 1991. do 2003. – 840, 9 milijuna; specijalne radnje od 1991. do 2003.– 318, 7 milijuna, Cards - od 2001. do 2006. godine – 412, 4 milijuna, IPA I, od 2007. do 2013. – 610 milijuna, te IPA II, od 2014.– 530 milijuna eura.

Kada su Bosnu i Hercegovinu 2014. zadesile poplave, Europska unija je izdvojila 43,5 milijuna eura za potporu oporavku pogođenih zajednica, uz dodatni 41 milijun za prateće aktivnosti.

Koridor Vc dio je transeuropske prometne mreže, počinje u Budimpešti, ide preko sjeverne Hrvatske, kroz Bosnu i Hercegovinu preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara, a završava u hrvatskoj luci Ploče.

Više od 325 kilometara Koridora Vc prolazi kroz BiH i to je najveći infrastrukturni projekt ikada u povijesti zemlje. Preko 1,5 milijuna ljudi živi duž njega i stoga je okosnica povezivanja zemlje i glavni prioritet regionalnog razvoja na Zapadnom Balkanu.

Europska unija dosad je izdvojila više od pola milijarde eura u grantovima za izgradnju 15 poddionica autoputa. Grantovi se kanaliziraju kroz investicijski okvir za zapadni Balkan i, zajedno s kreditima Europske investicione banke i Europske banke za obnovu i razvoj, pomažu u financiranju investicija od približno 2 milijarde eura.

Vlasti u Bosni i Hercegovini obvezale su se da će autoput završiti do 2028. godine. Ovi podaci prikazuju potporu institucija Europske unije, ne uzimaju u obzir bilateralnu potporu država članica, koja je također bila itekako značajna.

Europska unija je spremna financirati kapitalne projekte u Bosni i Hercegovini, no te investicije i dalje ugrožava neodgovorno ponašanje bh. političara, istaknuli su nedavno u sjedištu Veleposlanstva EU-a u Sarajevu.

Nakon što je nedavno u promet puštena dionica na koridoru Vc kod Doboja, iz Delegacije EU-a su podsjetili kako je riječ o važnom projektu koji ne bi bilo moguće realizirati bez financiranja iz europskih fondova. Europska komisija za to je izdvojila 15 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je bio osnov da Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobri dodatnih 70 milijuna kroz povoljnu kreditnu liniju.

Ključna autocesta na paneuropskom koridoru između Budimpešte i Ploča, prolazi u dužini od gotovo 330 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, a gradi se više od dva desetljeća. Na teritoriju Republike Srpske radovi su počeli izgradnjom šest kilometara zaobilaznice i petlje kod Doboja.

Ostalih pedesetak kilometara trebalo je biti izgrađeno uz podršku EU-a, no sve je zamrznuto, jer je Brisel na taj način ranije ove godine odlučio sankcionirati secesionističku politiku koju vodi još uvijek aktualni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

- Vlasti u Bosni i Hercegovini ne koriste puni potencijal mehanizama financiranja EU-a, a uz to riskiraju gubitak stotina milijuna eura u ulaganjima u transport i energetsku infrastrukturu. Delegacija EU-a u Bosni i Hercegovini poziva političare da ne propuste prilike koje nudi Unija, navedeno je u izjavi Delegacije EU-a u BiH.

Negativna izvješća

Da je ključ svih budućih investicija Europske unije u BiH nažalost dijelom u rukama domaćih nositelja vlasti, smatra i izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Aner Žuljević.

- Istraživanje “Države s najboljim mogućnostima za izravne strane investicije“ u kojemu su sudjelovale kompanije iz 84 zemlje, rangiralo je Bosnu i Hercegovinu na posljednje, 84. mjesto. Ostale zemlje regije su iznad na ljestvici, te je tako Hrvatska na 56, Srbija 66, a Crna Gora na 71. mjestu. Prema podacima Centralne banke BiH, nivo stranih investicija u 2020. iznosio je 678 milijuna KM, dok su u prvih šest mjeseci 2021. DSI iznosile 766,2 milijuna maraka. U strukturi izravnih stranih investicija u 2020. (678 milijuna KM ili 347 milijuna eura), vlasnički udjeli iznose 152,5 milijuna KM (ili 77,9 milijuna eura), dok su zadržane zarade iznosile 586,3 milijuna KM (299,8 milijuna eura). Kada se u obzir uzme podatak da čak 586 milijuna KM predstavlja reinvestiranu dobit već postojećih poduzeća, postaje vidljivo koliko su u ovim godinama strane investicije bile male i daleko ispod razine koji je neophodan našoj zemlji, smatra Žuljević.

Iako je pandemija ostavila posljedice na strane investicije, kako u BiH, tako i u regionu i zemljama Europske unije, u 2021. je u našoj zemlji došlo do blagog oporavka.  Međutim, u usporedbi sa zemljama regije, to je još niska razina. Primjer je Srbija, koja ima šest do sedam puta veću razinu stranih ulaganja, što je za 2021. iznosilo nevjerojatnih 3,9 milijardi eura, dok je u 2020. Srbija privukla 2,9 milijardi ili oko 63 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja na zapadnom Balkanu.

- Ne treba biti posebno pametan, kako bi se shvatilo koliko je niska razina investiranja u BiH, a razlog su prije svega loše političko i poslovno okruženje, te posljedično negativna percepcija investitora o poslovnom ambijentu u BiH, što je logično uzimajući u obzir kontekst stalnih političkih sukoba o gotovo svakom pitanju i izostanku ozbiljnih reformi. U prilog ovome govore podaci iz ankete članica Vijeća stranih investitora u BiH, koja nažalost iskustveno dokazuje kako je poslovna klima u BiH daleko od idealne. Nešto više od polovine anketiranih njih 52 posto je izrazilo je umjereno nezadovoljstvo poslovnom klimom u BiH, dok je 19 posto članica ni zadovoljno ni nezadovoljno poslovnom klimom. Svega 15 posto ispitanika izrazilo je da je umjereno zadovoljno, a isto toliko anketiranih je reklo da je izuzetno nezadovoljno trenutnom poslovnom klimom. Stoga je potpuno nerealno očekivati bilo kakav ozbiljan priliv stranih investicija u takvim uvjetima, što manifestira i činjenica da domaći investitori koji su ostvarili dobre poslovne rezultate u prošlosti polako umjesto u BiH, u želji da osiguraju ekonomsku i pravnu zaštitu kapitala, sve više investiraju u zemlje u okruženju, a posebno u Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju. Nažalost, bez radikalne promjene političkog ambijenta s ciljem promjene opće slike o BiH neće biti značajnijeg povećanja ni domaćih, ali ni stranih investicija, rekao je Žuljević

BiH je u izvješću Doing Business 2020. ponovno pogoršala svoj ranking u odnosu na ranije izvješće i ostaje najslabije plasirana država regiona i Europe (uz San Marino je na 92. poziciji). Uz ostvarenu vrijednost boda 65,4 jasno je da BiH stagnira, a druge zemlje napreduju, čime se iz godine u godinu povećava razlika u odnosu na zemlje regiona i Europe.

Dnevni list