Piše: Dragan Bradvica

Sjedinjene Američke Države su već tijekom ove godine išle u podizanje kamatnih stopa kako bi na taj način obuzdale veliku inflaciju. Na slične mjere odlučile su se u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Australiji, ali Europska unija jedno vrijeme je izbjegavala upotrijebiti taj alat.

Naime, iako je on učinkovit za smanjenje cijena izazvati će barem privremenu recesiju. Međutim, uslijed galopirajuće inflacije od 9,8 posto u eurozoni i Europska središnja banka se odlučila za povećanje kamatnih stopa. S obzirom na vezanost konvertibilne marke za euro ali i općeniti našeg gospodarstva za onu u EU jasno je kako će se trendovi iz Unije preliti i u Bosnu i Hercegovinu.

S obzirom na izostanak jasnih i konkretnih ekonomskih politika u našoj zemlji, ponašanjima političkih (kvazi)elita koje misle samo na uske osobne i stranačke interese veliko je pitanje kako će se sve to odraziti na naše ionako krhko gospodarstvo. Tim više ukoliko se nezapamćena kriza s energentima nastavi i dodatno produbi.

Politika ECB

Tako jeEuropska središnja banka (ECB) najavila je rekordno povećanje kamatnih stopa u eurozoni u nastojanju da se bori protiv inflacije. Cijene u eurozoni rastu najvećim tempom u posljednjih pola stoljeća kako troškovi energije rastu.

ECB je podigla sve svoje ključne stope za tri četvrtine postotna poena i upozorila da će vjerojatno ponovo povećati stope kasnije ove godine. Banka je već podigla kamatne stope u srpnju, što je prvo povećanje u više od 11 godina.

Ističući kako je riječ o 'velikom koraku', predsjednica ESB-a Christine Lagarde najavila je daljnje povećanje kamatnih stopa, prema razinama koje će prigušiti potražnju, spriječiti inflacijska očekivanja i pravodobno vratiti inflaciju na dva posto. Do kraja prvog kvartala iduće godine ekonomisti očekuju da će depozitna kamatna stopa doseći dva posto.

- Pritisci na cijene su nastavili da jačaju i šire se u cijeloj ekonomiji, objavila je ECB nakon svoje najnovije odluke. Uz to, ESB je priopćio da se njegova glavna stopa refinanciranja za likvidnost banaka povećava s 0,5 na 1,25 posto, a stopa na prekonoćne zajmove bankama s 0,75 na 1,5 posto. Usporedbe radi, Federalne rezerve (FED) Sjedinjenih Američkih Država su na srpanjskom sastanku referentnu kamatnu stopu podigle na 2,5 posto, dok je Banka Engleske (BoE) tjedan nakon toga svoju referentnu kamatnu stopu povećala za 50 baznih bodova, na 1,75 posto.

Središnje banke podižu kamatne stope kako bi povećale cijenu zaduživanja, što bi ljude trebalo navesti da se manje zadužuju i manje troše, a da više štede. U teoriji, to pomaže u suzbijanju rasta cijena. Inflaciju širom svijeta pokreću više cijene energije. Cijene su rasle brže kako su se ekonomije oporavljale od posljedica pandemijekoronavirusa, ali su dodatno skočile zbog rata u Ukrajini.

Lagarde je upozorila i na 'crni scenarij', koji polazi od pretpostavke o potpunoj obustavi isporuka plina iz Rusije i mjera poput racioniranja potrošnje energije.

- U tom slučaju eurozona bi iduće godine kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti od 0,9 posto, istaknula je Lagarde.

Plitka recesija

Kako upozoravaju pojedini eminentni ekonomski stručnjaci i analitičari, upozoravaju na povećani rizik održivosti državnog duga, koji bi mogao prerasti u novu dužničku krizu, s obzirom na to da izostaju mjere koje treba primijeniti da bi se ona izbjegla.

Isto tako, mogući slabiji potezi mogli bi dodatno oslabiti euro budući da američka središnja banka podiže stope brže, što bi zauzvrat dodatno potaknulo inflaciju, čineći energiju izraženu u dolarima još skupljom. Iako većina argumenta govori u prilog većem podizanju kamatnih stopa, pojedini analitičari, pak, upozoravaju i na rastući rizik održivosti javnog duga, prije svega kod prezaduženih zemalja.

Povećanje kamata neminovno će utjecati na gospodarstvo u godinama koje slijede, a i upitno je koliko će politike središnjih banaka utjecati na smanjivanje inflacije, koja je na strani ponude i vjerojatno će se smanjivati sama od sebe. No, pojedini ekonomisti i kreatori politike čak pozdravljaju plitku recesiju koja bi mogla utjecati na inflaciju i olakšati problem pronalaska radnika.

- Treba znati da je recesija zdrav mehanizam, posebno u ovakvoj situaciji. Nasuprot recesiji je kontinuirano inflacijsko ograđivanje i očekivanje, trajno rušenje standarda, što je svijet već prošao, ako tržišne banke ne interveniraju. Zato je promijenjen normativni okvir koji je središnjim bankama dao potpunu neovisnost o politici; na tome se radilo posljednjih 20 godina. Na tome su svi ustrajali, a čim su dobili neovisnost, nisu je upotrijebili iz straha da ekonomija ne uđe u recesiju, kaže za Tportal.hr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb.