Izborna reforma u BiH je nužna, ali ako je ne bude izbori se moraju održati prema važećem zakonu, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt u novom izvještaju o stanju u BiH poslanom Vijeću sigurnosti UN.

Izvještaj se podnosi svakih šest mjeseci, a 61. po redu trebao bi se 11. svibnja naći na dnevnom redu Vijeća.

Zasad još nije jasno hoće li Schmidt govoriti u New Yorku, nakon što su to prošle godine spriječile Rusija i Kina koje su spriječile i  potvrdu njemačkog diplomata za novog visokog predstavnika u BiH.

Schmidt u izvještaju navodi da se BiH suočava s pojačanim prijetnjama njezinoj stabilnosti i integriretu, upozoravajući na politiku koju vodi vlast u Republici Srpskoj (RS) predvođena Miloradom Dodikom.

U dokumentu koji su u četvrtak objavili mediji u BiH, Schmidt je ocijenio kako zakoni koje usvajaju u RS-u s ciljem preuzimanja ovlasti koje pripadaju državi BiH potkopavaju mir i stabilnost.

"Ponavljam, kako sam to već učinio u izvještaju u studenom, da vlasti RS ozbiljno krše Daytonski sporazum", napisao je Schmidt.

No, istaknuo je kako su neprihvatljive i najave "teritorijalne reorganizacije" zbog izostanka dogovora o izbornoj reformi koje dolaze iz HDZ-a BiH. Time se aludira na "sablast trećeg entiteta" i takva retorika je destabilizirajuća i štetna po odnose među etničkim zajednicama u BiH, smatra on.

U dokumentu koji je dovršen 15. travnja dok su još postojale šanse za promjene izbornog zakona, Schmidt kaže kako je šteta što to već nije riješeno jer bi na taj način cijela zemlja dobila novi zamah u provedbi reformi.

Sada je izvjesno da se problem neće moći niti riješiti "bez pritiska međunarodne zajednice", rekao je visoki predstavnik koji smatra da sudionici pregovora moraju odustati od maksimalističkih zahtjeva.

Ipak, provedba redovitih izbora ostaje obveza koja proistječe iz Daytonskog sporazuma i minimum je koji treba ispuniti svaka država koja pretendira na članstvo u EU.

"Izostanak dogovora ni na koji način ne dovodi u pitanje opće izbore u listopadu 2020. koji se trebaju održati po istim pravilima kao i 2018., no izostanak dogovora o izbornoj reformi postavit će više izazova za njihovu provedbu", ocijenio je Schmidt.

Optužio je Marinka Čavaru (HDZ BiH), predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za blokadu izbora članova Ustavnog suda FBiH, te detaljno obrazložio način blokiranja procedure izbora novih članova.

Visoki predstavnik se osvrnuo na stanje u BHRT-u, kako je od RTRS-a od 2019. jednostrano pokrenuo samostalno naplatu RTV takse, a hrvatski politički lideri pozvali građane da izdvajaju novac za privatnu TV Herceg-Bosne.

Pohvalio je postavljanje spomen obilježja na Kazanima, gdje su ubijeni civili srpske nacionalnosti.

Visoko predstavnik se posebno osvrnuo na događaje od 6. do 9. siječnja kada se desio veliki broj govora mržnje i prijetnjii Bošnjacima u Bijeljini, Doboju, Višegradu, Prijedoru, Foči, Nevesinju te u Brčko distriktu. Naglašeno je kako je obilježavanju 9. siječnja društvo Miloradu Dodiku pravio osuđeni ratni zločinac Vinko Pandurević. 

Osvrnuo se i na pokušaje formiranja entitetske Agencije za lijekove i da je upotrebom bonskih ovlasti reagovao na usvajanje Zakona o imovini RS-a.

Schmidt je spomenuo i Dodikovu blokadu upotrebe helikoptera Oružanih snaga u gašenju požara, za čiju je upotrebu dao saglasnost nakon što je pala kiša koja je ugasila požare.

Izvještaj je upozorio i na povećan broj provokacija na pripadnike manjinskih zajednica u entitetu Republika Srpska.

“Incidenti i provokacije usmjerene prema manjinskim zajednicama oko pravoslavnih i praznika RS-u u januaru dogodili su se u općinama Bijeljina, Prijedor, Doboj, Foča, Gacko, Nevesinje i Brčko Distriktu BiH. Incidenti su slijedili sličan obrazac u kojima su osobe šetale ili se vozile kroz bošnjačke zajednice uzvikujući uvrede, svirajući nacionalističke pjesme, a u nekim slučajevima veličajući osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Bijeljini se pucalo, ali povrijeđenih nije bilo”, stoji u izvještaju.