Piše: V.S.Herceg

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek izjavila je da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) "provodi izvide vezane uz naznake da je Armija BiH tijekom Domovinskog rata ušla na teritorij Hrvatske".

Ovo je glavna državna odvjetnica susjedne Hrvatske, između ostaloga, kazala pred Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije u Saboru odgovara na pitanja o eventualnom političkom utjecaju na rad Državnog odvjetništva (DORH).

Međutim, ona nije kazala o čemu se konkretno radi, ali njena izjava izazvala je veliko zanimanje u BiH, ali i nova pitanja. Na kojim mjestima je Armija BiH prešla na hrvatski teritorij i što se tamo događalo, pitane je koje je jučer u javnom prostoru zasjenilo političku svakodnevicu u BiH, gdje je do sada najprisutnija tema bila izmjena Izbornog zakona.

O kojim „upadima“ je riječ?

Dok se jedni pozivaju na Splitski sporazum iz 22. srpnja 1995. kojeg su, uz podršku međunarodne zajednice i posredovanje tadašnjeg turskog predsjednika Süleymana Demirela, potpisali tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović, a kojom je Oružanim snagama Republike Hrvatske formalno omogućeno korištenje teritorija BiH u cilju zajedničke borbe protiv oružanih formacija Republike Srpske, drugi ističu kako se radi o "prebacivanju loptice" na bh stranu.

Naime, pojedini bošnjački predstavnici često izlaze s tezom kako je "Hrvatska učinila agresiju na BiH", zanemarujući Splitski sporazum Tuđman-Izetbegović prema kojem je omogućen ulazak hrvatskih snaga u BiH u cilju oslobađanja od srpskih snaga.

Međutim, podsjetimo i da su, prema izjavama nekadašnjih visokih dužnosnika Armije RBiH, i snage Armije ulazile u teritorij Hrvatske. Međutim, Splitski sporazum često služi kao „švedski stol“ – uzimaš kada želiš, ne uzimaš ako nećeš.

No, o koji "upadima" na hrvatski teritorij snaga Armije BiH tijekom Domovinskog rata se radi, može biti samo sfera nagađanja. Dnevni list donosi poveznice koje bi mogle dovesti do činjenica.

Hamdija Abdić Tigar: “Već 4. na 5. bio sam duboko u Hrvatskoj“

'Molim vas, napišite da sam ja već sa 4. na 5. kolovoza 1995. bio duboko u Hrvatskoj, na njihovu teritoriju. Vraga su oni nas spašavali', izjavio je početkom kolovoza 2019. godine za medije bivši zapovjednik Armije BiH Hamdija Abdić Tigar.

Njegova je izjava uslijedila kao reakcija i odbacivanje tvrdnje tadašnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je Hrvatska akcijom Oluja spasila Bosansku Krajinu od genocida.

Hamdija Abdić je tada ustvrdio da su "bošnjačke postrojbe zapravo štitile Hrvatsku i čak oslobodile neke njezine dijelove".

Inače, Abdić je nedavno pred općinskim sudom u Bihaću nepravomoćno oslobođen optužbi za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića.

"Ako su oni sve oslobodili i spasili nas, zanima me samo tko nas je prije toga tri i pol godine spašavao i čuvao?! I tko je čuvao Hrvatsku? Ustvari, mi smo njima sve to vrijeme čuvali ovaj prostor ovdje. Što bi bilo da smo mi pali? Gdje bi Hrvatska bila danas? Bila bi na onoj liniji Karlovac-Karlobag-Virovitica dolje! Prvenstveno smo mi, Peti korpus, sudjelovali u oslobađanju hrvatske teritorije. Mi smo ušli u hrvatsku teritoriju, oslobađali Plitvice, Rakovicu, Korenicu...", rekao je tada Hamdija Abdić zvani Tigar, koji je bio jedan je od najbližih suradnika zapovjednika V. korpusa Armije BiH generala Atifa Dudakovića.

Što se dogodilo u Dvoru na Uni?

Mnogi dobri poznavatelji prilika i događaja iz Domovinskog rata uvjereni su da se upravo radi o zbivanjima u Dvoru na Uni i Korenici.

"Opravdana je sumnja da su u Dvoru na Uni pripadnici Armije BiH pričinili zločine nad starijim osobama u staračkom domu, a da je Korenica opljačkana. Moguće je da se upravo radi o tom događaju koji do sada nije do kraja istražen", kazao je za Dnevni list vojni analitičar i dobar poznavatelj zbivanja iz Domovinskog rata, a koji je za sada želio ostati anoniman.

Međutim, ovi navodi mogu se i javno pročitati na društvenim mrežama te bude opravdanu sumnju.

Još jedno od pitanja je što o ovim zbivanjima zna i kakve informacije ima general Marijan Mareković, danas posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića za veterane i nekadašnji ratni zapovjednik Tigrova, a koji je, tada kao general Zbora HV i izravno sudjelovao u operacijama oslobađanja područja oko rijeke Korane, probijanja obruča oko Bihaća i, u kolovozu 1995. godine, spajanja snaga Armije i HV-a.

Nakon četiri godine okupacije, tih dana u kolovozu 1995.godine, u okviru akcije 'Oluja' oslobođena su područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a sve te akcije bile su preduvjet i za oslobodilačke akcije u susjednoj BiH.

Upravo 6. kolovoza 1995., oslobođeni su Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja.

"Suradnja oko ratnih zločina u regiji ne funkcionira"

Međutim, govoreći u kontekstu najave optužnice protiv hrvatskih časnika, točnije, nakon podizanja optužnice od strane Tužiteljstva za ratne zločine zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u akciji 'Oluja' u kolovozu 1995. godine gdje se oni terete da su u akciji zapovjedili zračno raketiranje civila u izbjegličkoj koloni na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada, HrvojŠipek je kazala da o tome još nije razgovarala s hrvatskim premijerom Plenkovićem, ali da je razgovor dogovoren.

"Suradnja oko ratnih zločina u regiji ne funkcionira", kaže ona jer "BiH ne priznaje zapovjednu odgovornost, a Srbija si prisvaja nadležnost za ratne zločine u cijelom svijetu" te je naglasila kako je to za Hrvatsku neprihvatljivo.

“Odgovor nismo mogli dati jer ne znamo što u toj optužnici piše. DORH je u Haagu godinama imalo časnika za vezu i prekopao je sve arhive Haaškog tribunala, u njima dokaza nije bilo. Da ih je bilo, SergeBramertz bi to sigurno obuhvatio optužnicom. O tome ne treba govoriti. Provode se izvidi, ali ne zbog toga, nego jer ima naznaka da je Armija BiH ušla na područje Hrvatske. Više od toga neću kazati”, rekla je Šipek.

No, glavna državna odvjetnica susjedne Hrvatske, čini se, iako nije kazala, dala je puno razloga za razmišljanje.