Grupa članova Europskog parlamenta i parlamenata država članica EU-a uputila je pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu tražeći od njega da pojasni svoje odluke o nametanju izmjena izbornog zakonodavstva BiH u izbornoj noći te da obrazloži kako su te odluke sukladne jasnim propisima navedenim u Daytonskom mirovnom sporazumu i smjernicama OESS-a. Od njega traže i da obrazloži navodnu kordinaciju sa Zagrebom koju je imao u svezi tih odluka. Schmidta se u pismu podsjeća na Anex III Daytonskog sporazuma, kojim se nalaže da će izbori u BiH biti održani sukladno odgovarajućim dokumentima OESS-a, a čije smjernice za reviziju pravnog okvira za izbore navode da je potrebno donijeti izborno zakonodavstvo jedne zemlje dovoljno ranije prije izbora kako bi birači i svi sudionici mogli biti obaviješteni o pravilima. “Izborno zakonodavstvo doneseno u ‘zadnjem trenutku’ potencijalno potkopava povjerenje procesa i umanjuje mogućnost političkim sudionicima i biračima biti pravodobno upoznati s pravilima izbornog procesa”, ukazuju europarlamentarci. Dvadeset i osam potpisnika pisma poziva Schmidta da obrazloži način na koji je korištenje bonnskih ovlasti u konkretnom slučaju sukladno citiranim odredbama OESS-a te predlažu neovisnu procjenu te organizacije. “Osim odabranog trenutka, čvrsto vjerujemo da se demokratske reforme ne bi trebalo nametati kao odluke, već biti realizirane kroz transparentan i inkluzivan proces, koji uključuje širok krug aktera, uključujući mišljenja OESS-a i Venecijanske komisije. Ključna uloga civilnog društva također će biti presudna u tom pogledu”, konstira se u pismu Schmidtu u kojem europarlamentarci izražavaju zabrinutost i u pogledu daljnjeg tijeka reformi, uglavnom zbog ključne uloge koju bi u tom procesu igrao HDZ BiH. “Kako znate, zbog trenutnih struktura pod Daytonom, bit će vrlo teško postići bilo kakvu ozbiljnu provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, jer je potrebno mnogo aktera za većinu, uključujući i HDZ BiH. Plašimo se da će Vaši prijedlozi zakomplicirati taj proces, jer neće biti ozbiljnih poticaja da HDZ BiH pristane na druge promjene, jer je njihov najveći zahtjev zadovoljen. Ljubazno molimo i da pojasnite navodnu kordinaciju sa Zagrebom u svezi tih odluka”, dodaje se u obraćanju u kojem europarlamentarci kao rješenje predlažu povlačenje Schmidtove odluke i otvaranje debate o promjenama u političkom sustavu BiH. Oni su, naime, stava da bi eventualni paket trebao uključivati punu provedbu relevantne sudske prakse Europskog suda za ljudska prava. Izražavajući podršku mandatu visokog predstavnika u BiH uz obrazloženje da je njegovo prisustvo u BiH i dalje potrebno zbog nedostatka odgovornosti u državnim institucionalnim strukturama, potpisnici pisma napominju i da tzv. bonnske ovlasti mogu nadglasati demokratske institucije i odluke OHR-u slučajevima kada je Daytonski mirovni sporazum ugrožen. “Stoga, onaj koji posjeduje taj mandat mora uzeti u obzir ogroman osjećaj odgovornosti, integriteta, proporcionalnosti i poštivanje državnih institutcija i građana”, poručeno je.

Strik: Schmidt nešto sprema, Dodik to već dugo traži

Tineke Strike, europarlamentarka koja je inicirala da Schmidt pred Odborom za vanjske poslove javno obrazloži izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo u noći izbora u BiH, povonila je da je sporno što je rasprava u Odboru bila zatvorena za javnost. “Poduzima se mjere da se zemlju i dalje dijeli a ja ne vidim kako će to pomoći BiH za pristupanje EU. Postoje priče da Schmidt nešto sprema. Dodik to već dugo traži. Moramo vidjeti što će biti sadržaj, ali mene brine ako državna imovina bude u rukama Dodika, koji novac treba za druge svrhe. Ne znam kako će onda biti zaštićena državna imovina”, rekla je Strik za N1, dodajući da je zapravo najveći problem može li se vjerovati liderima BiH.