Novo izdanje "Pangea research institute" tematizira posljedice Odluke i izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, nametnute u izbornoj noći, 2. listopada.

U studiji se navodi da je visoki predstavnik u BiH dorađivanje i dodatne izmjene zakona prepustio parlamentima i političarima, iako je savršeno dobro znao da njegove intervencije ne rješavaju pitanje relevantnih sudskih presuda, niti uspostavljaju stabilan sustav za formiranje vlasti".

Uz opasku da su se dolaskom Christiana Schmidta za visokog predstavnika politički procesi u BiH značajno dinamizirali, dodaje se da je on po preuzimanju mandata 2. kolovoza 2021. godine jasno naznačio da se BiH mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i najavio da će se potruditi da se postigne taj cilj.

Jedno od gorućih pitanja, posebno u svjetlu Općih izbora održanih 2. listopada 2022., bilo je vezano za reformu Izbornog zakona BiH, o kojem su se dugo neuspješno vodili razgovori.

Zahtjevi i načela

Kako je OHR odlučio da koristiti tzv. bonnske ovlasti i nametati zakone, u nastavku studije su navedeni zahtjevi i načela koji su, u ovom trenutku, elementarni za napredak države i društva na europskom i NATO putu.

To su, kako je pobrojano, sankcioniranje protuustavnog djelovanja, podizanje izbornog cenzusa s 3 na 5 posto, objedinjavanje lokalnih i općih izbora, uvođenje iseljeništva kao zasebne izborne jedinice u Izborni zakon BiH, pronalazak ravnoteže ili simetrije između Vijeća naroda u RS-u s Domom naroda Parlamenta Federacije BiH, izmjena zakona o Vijeću ministara BiH, utvrđivanje načela za uređenje i zakonsko normiranje državne imovine.

Studija “Zahtjevi visokom predstavniku u BiH” i priloženo propratno pismo upućeni su na više od 400 adresa: veleposlanicima država-članica Vijeća za provedbu mira (PIC), članovima Odbora za vanjske poslove njemačkog Bundestaga, članovima Odbora za pitanja EU-a njemačkog Bundestaga, članovima Odbora za europske poslove saveznih pokrajina Baden-Württemberg, Bayern, Hessen, Niedersachsen, Nordrhein-Westfalen i Rheinland-Pfalz, brojnim zakladama, think-tankovima, nevladinim organizacijama teudrugama koje djeluju u oblasti EU-a, Zapadnog Balkana, vanjske i sigurnosne politike.

-Cilj studije je upoznati političke dužnosnike u Njemačkoj o stvarnim problemima u BiH koje se može riješiti korištenjem bonnskih ovlasti. U trenutnim regionalnim i globalnim odnosima, takva agenda visokog predstavnika nesumnjivo bi bila viđena kao pomoć demokratskim snagama u BiH na putu, ne samo normalizacije, već i ozdravljenja društva i države. Isto tako, cilj je stvoriti platformu za druge organizacije u dijaspori i navedeni set zahtjeva zajednički zagovarati u zemljama EU-a, ali i u SAD i u Ujedinjenom Kraljevstvu, navodi se.

Picula: Kritike upućene visokom predstavniku su jednostrane, on je čvrsto na zemlji

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula očekuje da će nova vlast u BiH ozbiljno pristupiti rješavanju nagomilanih problema i dodaje da mu se čini da je riječ o vladi koja je politički izrazito heterogena te u tom smislu treba zadržati određenu razinu opreznosti jer to može biti i razlog nestabilnosti u vrijeme krize.

-Već sam početak 2023. godine izazvao je određenu zabrinutost, prije svega zbog djelovanja Milorada Dodika koji je opet obilježio 9. siječaj kao Dan RS-a što je pojačalo neraspoloženje prema njemu, no očit ne unutar vladajuće kombinacije, naveo je Picula koji je, kao član Odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku nedavno održao poseban sastanak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, kada se od njega očekivalo da odgovori na pitanja o nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.

Picula drži da je Schmidt političar koji čvrsto stoji na zemljite unutar EU-a ima podršku političara koji poznaju realnu političku sliku u BiH.

-Schmidt, naravno, zna da su njegov odluke iz listopada 2022. tek početak puta kako bi BiH došla na jednu nulu, tako da mislim da je njegova namjera daljnji rad na izmjenama određenog zakonodavstva, iako je on tu realan i kaže da ne može sam mijenjati Daytonski sporazum.

Prema njegovu mišljenju, izvjesne negativne kritike prema Schmidtu najviše dolaze od onih koji stanje u BiH ocijenju poprilično jednostrano.

Picula je iznio i stav da nova vlada ima šansu izbjeći greške svih prijašnjih a kako bi BiH se mogla kvalificirati za drugi krug politike proširenja.

Klokić Piculi: Schmidt možda fizički stoji na nogama, ali pravno lebdi u zraku

U osvrtu na izjave europarlamentarca Tonina Picule o visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu i njegovu radu, Zlatan Klokić, ministar RS-a za europske integracije i međunarodnu suradnju,naveo je da Schmidt možda čvrsto stoji na nogama u fizičkom smislu, što mu želi još dugo godina, ali da,kada je u pitanju međunarodno pravo,lebdi u zraku jer nije legitimno izabran.

Referirajući se na Piculinu izjavu o 9. siječnju, Klokić je istaknuo da je RS "rođena" na taj dan i da je narod RS-a na referendumu kazao da 9. siječanj želi obilježavati kao Dan RS-a, bez obzira što je Ustavni sud BiH to proglasio neustavnim i izbrisao spornu odbredbu iz Zakona RS-ao praznicima.