Bivši direktor „Olimpijskog bazena Otoka“ uzaludno je potrošio desetine tisuća maraka građana Sarajeva na potragu za vodom. Voda nije nađena, a on je tokom mandata naplatio 20.000 KM naknada na koje nije imao pravo.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Kada je bivši direktor„Olimpijskog bazena Otoka” u Sarajevu Enes Peštek 2018. godine odlučio potražiti izvor života u krugu poduzeća, činilo se to kao odlična ideja – bazen bi imao vodu potrebnu za rad i mjesečno bi na računima uštedio i do 19.000 maraka.

Novac za ovaj projekat su dali Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo (KS) i Peštek se odmah bacio u potragu. Međutim, novac je potrošen, ali voda nije potekla. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da pritom nije poštovao pravila.

Privatnici su bušili bez valjanih dozvola. Peštek im je posao dodjeljivao direktnim sporazumima, dijeleći nabavku na više ugovora manje vrijednosti, zbog čega priliku za angažman nisu mogle dobiti firme registrirane za radove iz oblasti geologije. Na projekat je uzaludno potrošeno 54.400 maraka.

Iste godine Peštekovi najbliži suradnici iz poduzeća i Nadzornog odbora su ga nagradili za izuzetne rezultate rada. Uglavnom nezakonitim odlukama, dobivao je bonuse na plaću u vidu stimulacija i položajnog dodatka, a dali su mu i novac za liječenje - ukupno 20.000 maraka.

On je smijenjen s pozicije direktora prije isteka mandata, u rujnu 2021. godine, jer mu Vijeće Grada Sarajeva nije prihvatilo izvještaj o radu. Aktualna uprava je projekat vodosnabdijevanja obustavila zbog neopravdanosti.

Peštek je odbio zvanično razgovarati s novinarima CIN-a.

Direktni dogovori

Javno poduzeće „Olimpijski bazen Otoka“ je jedini olimpijski bazen u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji pored rekreacije ima školu plivanje i ronjenja, a zadovoljava i međunarodne standarde za organizaciju plivačkih natjecanja.

Grad Sarajevo za rad „Olimpijskog bazena“ iz budžeta godišnje izdvaja do 1,5 milijuna KM, a oko milijun KM bazen sam zaradi. Posluje uz prosječnu godišnju dobit od oko 17 tisuća KM. Poduzeće najviše novca troši na plaće i druga primanja 44 zaposlenika. Rijetko se pronalaze sredstva za projekte koji bi obogatili usluge ili poboljšali rad. Ipak, prilika se ukazala 2018. godine.

Direktor poduzeća tada je bio Enes Peštek, magistar menadžmenta u sportu. On je prije toga bio vijećnik Stranke demokratske akcije u Gradskom vijeću Sarajeva. Ubrzo nakon preuzimanja funkcije oživio je staru ideju da bazen ima vlastitu vodu, s obzirom da mjesečno troši oko pet milijuna litara s računima do 19 tisuća KM.

Za pronalaženje vode Kanton i Grad Sarajevo su izdvojili 140.000 KM. Ovim novcem je trebalo platiti izradu projekta geološkog istraživanja, bušenje u krugu poduzeća i ostale radove opisane u projektu.

Poduzeće za ove poslove nije raspisivalo javni tender već ih je direktor „Bazena“ direktno dogovarao. Iz Agencije za javne BiH nabavke kažu da se odluka o tome kako će se izvršiti nabavka donosi na osnovu procijenjene vrijednosti nabavke. Ukoliko se poslovi dogovaraju direktno, njihova vrijednost na godišnjem nivou ne smije biti veća od 6.000 KM.

Peštek je, naime, za devet mjeseci potpisao devet direktnih sporazuma. Četiri su se odnosila na izradu projekata i elaborata, a svi su bili skoro istovjetnog sadržaja.

Najviše poslova dobio je „InfraPlan“ iz Sarajeva koji nije bio registriran za poslove iz oblasti geologije i zbog toga nije mogao ni raditi na projektu.

Da bi dobio posao, „InfraPlan“ je ušao u konzorcij s firmom „GeoAVAS“ koja je jedna od 17 registriranih firmi u Sarajevu za obavljanje ovih radova. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije kažu da se problem može riješiti na taj način, međutim „InfraPlan“ nije mogao biti nositelj projekta što se u ovom slučaju desilo.

-Ja radim znate koliko posla i niko mi nikad nije vratio nit je rekao da ne mogu, kaže direktor „InfraPlana“ Zlatan Talić, tvrdeći da je sve radio u skladu s propisima.

Ova firma je 2018. godine za četiri mjeseca sa Peštekom potpisala četiri direktna sporazuma za izradu projekta, elaborata i nabavku cijevi, vrijedna 26.676 KM.

Istovremeno, Peštek je potpisao još tri ugovora za bušenje, vrijedna 20 tisuća KM, a ovaj put je izabrao firmu „Hidro-geo inžinjering“ iz Tešnja.

Osim što je angažirana firma koja nema dozvolu za rad na ovakvom projektu, prekršen je i Zakon o geološkim istraživanjima FBiH jer „Bazen“ 2018. nije pribavio odobrenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za detaljno istraživanje podzemnih voda.

Novinari CIN-a su pronašli da je Talićeva firma predala projekte i elaborate gotovo jednakog sadržaja, naplativši tako više puta za isti posao. Dokumenti sadrže identične slike, karte, formulacije pa čak i slovne greške.

Međutim, Talić kaže da se ne sjeća koje je točno dokumente radio niti što je pisalo u njima: „Stvarno ne znam da sam, kako se zove, četiri puta pisao isto. To je nemoguće. Neće niko to platiti niti ću ja ikad to dati.”

Od kolovoza do prosinca 2018. godine urađeni su projekti i elaborati o istraživanju, bušeno je do 165 metara dubine, ali voda nije pronađena.

Nova godina, novi ugovori

Peštek je u veljači 2019. odlučio s projektom krenuti ispočetka, kao da se prošle godine nije ništa radilo. Nastavio je po starom, praveći slične greške.

Ovaj put je angažirao firmu „Geo Konzalting“ za izradu projekta istraživanja podzemnih voda. Za razliku od „InfraPlana“, ova firma je imala dozvolu za geološka istraživanja na osnovu čega je „Bazen“ i dobio odobrenje za bušenje od Ministarstva.

Međutim, novinari su pronašli da i projekat koji je uradio „Geo Konzalting“ ima skoro isti sadržaj kao i dokumenti „InfraPlana“ koje je „Bazen“ 2018. godine već platio.

Direktor „Geo Konzaltinga“ Elvir Manso kaže da nije upoznat sa sadržajem projekta iako ga je potpisao. Njegova firma je za posao dobila skoro 7.000 KM.

Peštek nakon toga ponovo angažira „InfraPlan“ i plaća mu 7.000 KM da daje savjete kako do „Bazena“ dovesti mašine i bušiti do dubine od 300 metara.

Poslije toga više ništa nije urađeno na projektu. Čak je i inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove početkom 2021. godine tražio da započnu radove kako je naloženo Rješenjem Ministarstva. Peštek je tada dao izjavu inspektoru, ali u njoj nije spominjao radove iz 2018. godine.

Međutim, dozvole su istekle, a nova uprava „Bazena“ je obustavila projekt jer je utvrdila da je neopravdan.

Sadašnji direktor „Olimpijskog bazena Otoka“ Avdija Hasanović ističe da nitko u poduzeću nije analizirao dokumentaciju, ali da je on to uradio nakon što je CIN počeo istraživanje. Kaže da je bio šokiran nakon što je pregledao projekte i elaborat: „30 hiljada KM je plaćeno za 10 stranica teksta koji se sumanuto prepisuje iz projekta u projekat, iz elaborata u elaborat“.

Na neuspjeli projekt je potrošeno oko 54.400 KM, a još je jedan ugovor platio „Bazen“ iz vlastitih sredstava. Najveći dio je dobila firma „InfraPlan“.

Tužiteljstvo KS je 2019. godine dobilo anonimnu prijavu zbog ovog projekta, ali je odlučilo da se istraga neće sprovoditi jer ne postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo.

Vruć krompir

Peštekova prosječna plaća tokom četverogodišnjeg mandata je bila oko 2.700 KM. Ubrzo nakon preuzimanja direktorske funkcije njegova mjesečna primanja su počela rasti. Novinari CIN-a otkrivaju da je dobijao naknade na koje nije imao pravo.

On je za to imao podršku i bliskih suradnika i članova Nadzornog odbora „Bazena“ Amine Mujkić, Mehmeda Muharemovića i Omera Hadžiomerovića. Dodijelili su mu stimulaciju, položajni dodatak i naknadu za liječenje u ukupnom iznosu 20 tisuća KM.

Danas se ne sjećaju kako i zašto su mu omogućili da prima ove naknade ili prebacuju krivicu jedni na druge. Nagradili su ga šestomjesečnom stimulacijom od 30 posto zbog izuzetnih rezultata i pozitivnog poslovanja u 2018. Za pola godine je uz plaću dobio više od četiri tisuće KM stimulacije.

Stimulaciju su mu dali na osnovu kantonalnog zakona koji se ne odnosi za gradsko poduzeće, što je potvrdila i kantonalna inspekcija.

U ožujku 2019. godine Peštek je donio pravilnik kojim je, uz ostalo, za direktora propisao položajni dodatak od 20 posto na plaću. Četiri dana kasnije potpisao je sa Nadzornim odborom novi ugovor kojim su finalizirali trajno povećanje njegove plaće.

Odvjetnik za privredno, građansko i radno pravo Mirza Džananović kaže da direktor ne bi uopće trebao donositi pravilnik u kojem stoji da mu pripada dodatak. Bivši članovi Nadzornog odbora Hadžiomerović i Muharemović se ne sjećaju zbog čega su dali dodatak Pešteku niti čija je to ideja. Sigurni su da nije bila njihova, ali su je ipak podržali.

Bivša predsjednica Nadzornog odbora Amina Mujkić nije bila u mogućnosti razgovarati s novinarima CIN-a zbog zdravstvenih problema. Iz pravne službe „Olimpijskog bazena Otoka” kažu da položajni dodatak ne propisuje nijedan akt poduzeća. Ipak, Peštek je na osnovu njega dobio oko 13 tisuća KM.

-Ako vama hoće neko da pogoduje, on će vama izmisliti položajni dodatak zato što radite neki posao, još 20 posto. Šta to znači? Ili je plata ili nije plata. Ako je stimulacija, onda mora da bude poseban razlog zašto je to, rekao je Elvir Hadžiahmetović, predsjednik Skupštine poduzeća.

Sporni pravilnik je i dalje na snazi, ali aktualni saziv Nadzornog odbora je odlučio da direktor Hasanović neće koristiti ovu privilegiju. On kaže da nije stigao izmijeniti Pravilnik, ali da to ima u planu.

Osim stimulacije i položajnog dodatka Peštek je dobio i 1.836 KM za liječenje člana obitelji zaraženog koronavirusom. To su mu odobrili najbliži suradnici koji za to nisu imali ovlasti.

-Ne smatram da je tu počinjeno krivično djelo, ili prekršaj, ili bilo šta slično tome jer je bio u pitanju ljudski život i uradila bih to za bilo koga kad je u pitanju život, rekla je pravna savjetnica Muamera Efendić.

Većina uposlenika „Olimpijskog bazena Otoka” je bila zaražena koronavirusom, ali je Peštek jedini dobio naknadu za liječenje.

Peštek je prijevremeno smijenjen 23. rujna 2021. godine, nakon što Gradsko vijeće nije usvojilo Godišnji izvještaj o radu poduzeća. Šest mjeseci kasnije novi direktor je na inicijativu Nadzornog odbora dostavio Tužiteljstvu KS drugu krivičnu prijavu protiv Pešteka. U njoj je navedeno da je: zloupotrijebio položaj, nesavjesno radio, netransparentno trošio javna sredstva i narušavao procedure prilikom isplata stimulacija i naknada za liječenje u svoju i korist najbližih suradnika, a na štetu poduzeća. Tužiteljstvo i dalje provjerava da li postoje elementi krivičnog djela u vezi s nabavkama i isplaćivanjem naknada.