Piše: Antonela Marinović Musa
mostar@dnevni-list.ba

Ljubuški ima velik potencijal za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane, a jedan od primjera koji to i potvrđuje je zajednica „Suncookret organski proizvodi Ljubuški“ čiji članovi kupcima nude prirodne proizvode uzgojene na ekološki način.
Jedan od članova zajednice, Dalibor Nosić, za Dnevni list odlučio je podijeliti ovu pozitivnu priču koja može biti poticaj i drugima da iskoriste blagodati ovog kraja te da obrađuju zemlju i žive od svog truda i rada.
Sve je počelo prije dvije godine, nakon sveopće neizvjesnosti uzrokovane koronavirusom. Valjalo je ponajprije odraditi pripreme i očistiti zemljište od raslinja. Budući da se nije obrađivalo desetljećima, posla je bilo napretek.

Raznolika ponuda

-Od malih nogu s roditeljima sam se bavio konvencionalnom poljoprivredom, a kako je vrijeme odmicalo, u meni je jačala ideja za organskim uzgojem hrane. Danas u ponudi imamo sjemena starih sorti voća i povrća, kao i egzotične biljke koje mogu uspijevati u našem kraju. U proljeće nudimo sadnice batata koje ujedno proizvodimo za vlastitu sadnju, kao i sadnice ostalog povrća. Tijekom proljetnog, ljetnog i jesenskog razdoblja nudimo svježe sezonsko povrće uzgojeno po principima ekološke i organske proizvodnje, bez primjene kemijskih pesticida, umjetnog gnojiva ili sličnih dodataka. Također, nudimo i prerađevine i zimnicu: sos od rajčice, kisele papričice, prah od ljutih papričica, prah začinskog bilja, ajvar i ostalo, kazao nam je Nosić, kojem u poslu pomaže supruga Marija, sin Adrian i prijatelj Matija.

Na upit jesu li Ljubušaci zainteresirani za njihove proizvode, Nosić je dodao da je njihov rad prepoznat, no većini ljudi koji ne uzgajaju vlastite usjeve lakše je otići u supermarkete ili do štandova na kojim ih očekuje konvencionalno uzgojeno voće i povrće. Razlog tomu je ponekad i nemogućnost trenutačne kupovine, odnosno „gubljenje vremena“ između narudžbe i dostave ili posrednika u dostavi.
-Koristim ovu prigodu da zahvalim svima onima koji cijene naš rad i kupuju kod nas. Nadam se da ćemo i ove godine opravdati njihovo povjerenje, poručio je Nosić te je istaknuo kako bi malim proizvođačima u Ljubuškom itekako bili korisni sajmovi ili slični događaji na kojima bi imali priliku prezentirati proizvode široj javnosti.

Permakultura

Naš sugovornik objasnio nam je i termin permakultura, kao životni stil u skladu s prirodom.
-U permakulturi se, ako se pridržavamo pravila, ne kopa zemlja, no mi kombiniramo načine obrade, miješanja, okretanja površinskog sloja zemlje, dodavanja malča – slame i humusa. Nazvao bih to regenerativnom poljoprivredom, odnosno kombinacijom više pristupa koji su se dosad pokazali povoljnim za ekološku proizvodnju. Također, koristimo i neka učenja Rudolfa Steinera koji se bavio biodinamičkom poljoprivredom. U suštini, ne spadamo ni u jednu kategoriju, ali nastojimo od svake dobre poljoprivredne prakse preuzeti ono najbolje za zaštitu okoliša, ljudi i životinja. Što se tiče života u skladu s prirodom, pokušavamo to činiti na najbolji mogući način. A to je danas teško, jer svi u nekom trenutku moramo otići i raditi primarne poslove koji nas pomalo, ali sigurno udaljavaju od prirode, pojasnio je Nosić.

Kada je u pitanju promocija proizvoda, od pomoći su i društvene mreže, pa se tako proizvodi zajednice „Suncookret organski proizvodi Ljubuški“ mogu pogledati i na Facebooku.

Povezanost djece s prirodom

-Uzdamo se u spontanost i jednostavnost, a samim tim smo i privukli pažnju pratitelja, čak i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Često nam se javljaju s upitom za sadnice, ali i za pomoć u vezi proizvodnje voća ili povrća, rekao je Nosić.

Razgovor smo nastavili o temi zašto je važno poticati djecu da od malih nogu uče o načinu proizvodnje hrane i o njezinoj povezanosti s prirodom, na što nam je Nosić odgovorio kako su djeca bliža prirodi, za razliku od starijih.
-Smatram da vrtići i škole trebaju imati vrt kako bi djeca vrijeme provodila u prirodi. Roditelji trebaju svojoj djeci dopustiti i da se zaprljaju igrajući se na zemlji te osigurati im da vide kako se uzgaja pojedino voće ili povrće, a ne da rajčicu i drugo povrće viđaju samo u trgovinama ili zapakirano u plastičnu ambalažu. Imamo sreću što živimo u manjem gradu gdje većina ljudi ima mogućnost otići na selo i uzgajati vlastitu hranu i podučavati djecu o njoj, zaključio je Nosić.
U bliskoj budućnosti žele svoj rad u poljoprivredi učiniti osnovnom djelatnošću te poraditi na količinama i dodatnoj kvaliteti proizvodnje, a u ostvarenju ove želje želimo im što više uspjeha.