Superbogati drže trećinu svjetskog bogatstva i oblikuju luksuznu ekonomiju
Superbogataši
Broj superbogatih ljudi, čije bogatstvo prelazi 30 milijuna eura, sredinom 2025. godine premašio je pola milijuna širom svijeta. Iako čine samo 1% svjetske populacije milijunaša, ova elita drži čak trećinu ukupnog bogatstva najimućnijih, pokazuje izvještaj kompanije Altrata, specijalizirane za analizu imovine.
Fenomen koncentracije bogatstva postaje sve izraženiji, piše BiF. Unutar same grupe bogatih, jaz se širi: najbogatiji gomilaju sve veći dio kolača, dok ostatak mora zadovoljiti znatno manjim udjelom. Najsnažniji rast bilježi Sjeverna Amerika, gdje se sada nalazi oko 41% superbogatih, s bogatstvom koje doseže 24 bilijuna eura. Najviše ih živi u New Yorku, potom u Hongkongu i Los Angelesu, a 7 od 10 svjetskih „prestonica bogatstva“ nalazi se u SAD-u. Svaki peti superbogataš na svijetu živi u ovih deset gradova.
Ova koncentracija odražava širi ekonomski obrazac oporavka nakon pandemije, posebno u SAD-u, poznat kao K-oblik oporavka: najbogatiji ostvaruju ekspanziju, dok srednji i niži slojevi stagniraju ili nazaduju. Danas najbogatijih 10% stanovništva ostvaruje polovinu ukupne potrošnje, što mijenja fokus velikih korporacija. Kreditne kartice s visokim članarinama i avionske kompanije nude ekskluzivne usluge upravo za imućne potrošače.
Brendovi sve više ovise o superbogatima
Jaz među bogatima posebno je vidljiv na tržištu luksuza. Samo u 2024. superbogati su potrošili 290 milijardi eura na luksuzne proizvode, što odgovara 1% BDP-a SAD-a. Taj iznos čini više od petine globalne potrošnje luksuznih dobara. Kako šira baza potrošača luksuza stagnira, brendovi sve više ovise o malobrojnoj elitnoj grupi.
Njihovu moć dodatno povećava „efekt bogatstva“ – rast cijena akcija i nekretnina čini ih još spremnijima na trošenje. Procjenjuje se da ova grupa raspolaže sa oko 30 bilijuna eura investabilne imovine, što je približno 10% ukupnih globalnih investicijskih sredstava.
U konačnici, elita koja čini samo 1% jednog odsto stanovništva postaje ključni motor globalne potrošnje i luksuzne ekonomije, dok ostatak svijeta teško održava njihov tempo, piše Financa.