Tropski val donio je velike brige ratarima. Kukuruz je preživio nestašice i poskupljenja, no teško da će i sušu. 

Situacija na terenu je zastrašujuća kada je riječ o kukuruzu i soji u Posavini i Semberiji. Ni najavljene padaline neće mnogo poboljšati situaciju jer je šteta već uočljiva, a ratarenje bez navodnjavanja sve neprofitnije.

Poljoprivrednici već sad uočavaju da će prinos, zbog izostanka padavina, biti znatno umanjen. Na pojedinim parcelama stanje je alarmantno, šteta iznosi i do 80 posto, naročito na pjeskovitom zemljištu.

Najteže u Orašju

Najveća šteta koju je izazvala suša u iznosu od oko sedam milijuna maraka utvrđena je na području Orašja. Prijavilo ju je zbrojno oko sedam tisuća poljoprivrednih gospodarstava. U općinama Odžak i Domaljevac zabilježeno je oko 140 prijava. Sušom su zahvaćeni kukuruz, soja, sjemenski usjevi kukuruza i soje, te voće i povrće.

- U prosjeku je umanjenje prinosa bilo između 30 i 50 posto, u ovisnosti od toga da li se usjev ili kultura navodnjavaju ili ne, odnosno da li se radi o intezivnom uzgoju. Na voću je umanjenje prinosa nešto manje, budući da znamo da se intezivni nasadi voćnjaka navodnjavaju, pa je tu utjecaj suše bio nešto manji u odnosu na povrće. Veće štete su na sjemenskim usjevima, naročoto na kukuruzu i soji, izjavila je tajnica Ministarstva poljoprivrede Županije Posavske, Nada Ević.

Vlada Županije Posavske će u okviru mogućnosti pomoći oštećenima. Ipak, potrebna je i intervencija viših razina vlasti.

- Obzirom na proračun s kojim raspolažemo i procjenjenu štetu, teško da možemo sanirati dio štete u velikom postotku. Svakako ćemo zajedno s jedinicama lokalne samouprave uputiti zahtjeve prema višim razinama s ciljem naknade štete, najavljuje Ević.

S obzirom na poremećaje na tržištu koji se reflektiraju na porast cijena repromaterijala i energenata, a koji istovremeno utiču na porast troškova u biljnoj proizvodnji, Vlada ove županije je povećala sredstva namijenjena poljoprivredi i ruralnom razviju.

- Ove godine je to milijun i pol maraka. Prepoznat će se i ključne proizvodnje, pa ćemo povećati iznos potpore po jedinici površine, ističe Ević.

Više suncokreta

Pšenica i ječam su trenutno u dobrom stanju. Poljopivrednicima je preporučeno da obrate pozornost na njihovu prihranu i zaštitu.

- Toplije je, pa su te kulture izložene patogenima, odnosno bolestima i pojavama određenih štetnika. Svakako se treba obratiti pozornost na stanje usjeva, uz primjenu adekvatnih sredstava, zaključila je Ević.

Proljetna sjetva u Posavini je u punom jeku. Bit će zasijano oko 600 hektara površine. Dominira sjetva uljarica, soje, merkatilnog kukuruza, a ove godine će se više nego ranije sijati i suncokret.

Promjena klime je sve primjetnija, a posljedice sve veće. Poljoprivrednu proizvodnju, odnosno agrotehniku, bi trebalo prilagoditi novonastalim okolnostima. Ratarenje u ovakvim uvjetima, dugim sušnim periodom i visokim temperaturama, nezamislivo je bez navodnjavanja. Najgora situacija je na pjeskovitom zemljištu koje ne zadžava vlagu, a nešto bolje izgleda kukuruz na težem i glinovitijem zemljištu i na prcelama gdje ratari nisu redukovali đubrenje, gdje su primjenjivana folijarno, dodatno, stimulativna đubriva na bazi aminokiselina, auksina, giberilina te makro i mikroelemenata.

H. Ž.