Fokus konferencije, održane u četvrtak u Mostaru u organizaciji Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP) na temu 'Visoko obrazovanje - priznavanje, osiguravanje kvalitete, put ka izvrsnosti', bio je na značaju osiguranja kvalitete, priznavanja visokoškolskih kvalifikacija i prilagodbe obrazovanja potrebama tržišta rada. Konferencija je okupila predstavnike visokoškolskih ustanova, državnih institucija, stručnjake i profesore koji su razmijenili iskustva o izazovima i mogućnostima unaprjeđenja obrazovnog sustava u BiH i regiji.

- Konferencija je posvećena priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i sustavu kvalitete u visokom obrazovanju, iza čega, u biti, stoji kvalitetan sustav obrazovanja. Mi se, kao društvo u cjelini, ubuduće moramo potruditi da odgoj i obrazovanje djece krene od vrtića, jer se u današnjem vremenu sustav obrazovanja vrlo brzo mijenja. Moramo prihvatiti da je tržište rada vrlo dinamično, tomu se moramo prilagoditi, inače ćemo uzalud proizvoditi neke visokoškolske kvalifikacije ili obrazovati ljude koji neće naći mjesta na tržištu, riječi su direktora CIP-a Damira Ljubića koji je ocijenio i da se u BiH mora poboljšati postojeće slabosti u obrazovnom sustavu. 

- Mi se osobito moramo potruditi nedostatke u svom sustavu obrazovanja popraviti. Trebamo imati kvalitetan sustav obrazovanja, a to je dugoročan proces koji uključuje odgoj i obrazovanje djece, dodao je. Zbog neusklađenosti sustava obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, sve više mladih se odlučuje za deficitarna zanimanja. 

- Uloga države i njenih institucija je strateški se pozicionirati i pratiti događanja na tržištima. Tu su važna i sveučilišta, koja imaju određenu autonomiju te ovlasti prilagođavati se tržištu obrazovanja i rada. Sukladno Lisabanskoj konvenciji, mi smo osigurali temelje u smislu priznavanja visokoškolskih kvalifikacija u inozemstvu, doda je Ljubić. 

Stručnjak za visoko obrazovanje i profesor fizike sa Sveučilišta u Splitu Mile Dželalija, koji je više od 25 godina uključen u ovu problematiku, na konferenciji je predstavio neka iskustva iz svoje zemlje. 

- Hrvatska je, zahvaljujući već višegodišnjim aktivnostima, podigla kvalitetu sustava u visokom obrazovanju, od Bolonjskog procesa pa sve do infrastrukturno-kompetencijskih uvjeta. Hrvatska, pak, nije još dosegla izvrsnost koju bih želio, imamo izazova, ali smo na dobrom putu, smatra Dželalija koji je, u cilju priznavanja kvalifikacija, ukazao na potrebu postojanja dogovorenih standarda kojima se mjeri kvalitetu. 

- Potrebno je raditi i na sustavu koji brine o osiguravanju kvalitete. Postoje neki indikatori koje treba dostići ali, ako ne postoji kultura kvalitete, teško je postići izvrsnost, zaključio je prof. Dželalija.