Nakon što je Ustavni sud BiH oborio dio akata Narodne skupštine RS-a koji se tiču na vraćanje nadležnosti s države na taj bh. entitet, struka ima različita mišljenja a analitičari smatraju da sve to ide u korist SNSD-a, objavio je portal Deutsche Welle (DW) koji podsjeća da je Narodna skupština Republike Srpske u prosincu 2021. godine usvojila Deklaraciju i niz zaključaka u kojima se traži od entitetskih institucija da u roku od šest mjeseci donesu zakone kojima će definirati povrat nadležnosti u oblasti neizravnih poreza, pravosuđa i vojske. Taj je rok nedavno istekao a da nijedan zakon te sadržine nije upućen u parlamentarnu proceduru.

No, Ustavni sud BiH je ipak osporio dijelove tih zaključaka, koji su za struku iz RS-a političke naravi te, kao takvi, nisu mogli ni biti predmet razmatranja suda.

Polarizacija struke

Političari iz vladajućeg SNSD-a drže da svaki akt koji je usvojen u NSRS ima političku, a ne pravnu narav.  „Ustavni sud nema nadležnost ocjenjivati ustavnost političkih akata i stavova koje je ispoljila NSRS. Ustav ne definira nadležnost Ustavnog suda u tom smislu, već jedino može ocjenjivati ustavnost pravnih akata“, kaže profesor Ustavnog prava iz Banja Luke Mile Dmičić. Njegov kolega iz Mostara, profesor Nurko Pobrić, nema dilemu u ovom slučaju. Radi se o tome, poručuje Pobrić, da Republika Srpska želi vratiti državne nadležnosti, što je i bilo predmet spora. Odlukom suda je definirano da nadležnost nad tim pitanjima ima država i da su zakoni BiH nadređeni zakonima entiteta. “Dakle, u složenoj državi ili saveznoj državi, da ju uvjetno nazovemo tako, pravni poredak savezne vlasti je iznad pravnog poretka federalnih jedinica, u našem slučaju entiteta“, obrazlaže za DW Pobrić. S političke pozornice RS, odluka Ustavnog suda BiH znači samo pogoršanje odnosa i zaoštravanja krize. DW u tom svjetlu citira i predsjednika Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića da svaki akt koji je usvojen u NSRS ima političku, a ne pravnu narav.

Stvarnost ili šala

„Nadležnost Ustavnog suda BiH nije ni bila da ih kao takve razmatra i ocjenjuje. Potpuno je jasno da je riječ o političkoj, a ne pravnoj odluci Ustavnog suda BiH, koji je time izašao izvan svojih nadležnosti propisanih Ustavom BiH“, rekao je Čubrilović, čiji koalicijski partner Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i čelnik SNSD-a, poručuje da neće odustati od plana zacrtanog u Narodnoj skupštini i da Sud nije imao nadležnost nad ovim pitanjima. Koliko je volja slomljena, posebno nakon uvođenja sankcija Velike Britanije Dodiku i predsjednici RS-a Željki Cvijanović, navodi DW, govori podatak da nijedan od zaključaka Narodne skupštine nije proveden te je sve 'prolongirano'. Analitičari smatraju da je upravo stoga odluka Suda izvrstan 'volej' za SNSD jer sada ponovo pokreću priču koja je bila gotovo zaboravljena. Nadalje se ocjenjuje da će u izbornoj kampanji koja je pred BiH ova tema nesumnjivo biti među prioritetima.

Savršen alibi

Da je Deklaracija bila samo politički dokument, što danas potvrđuju i iz vlasti, upozoravala je i oporba u RS-u, koja je tijekom glasovanja krajem prošle godine napustila sjednicu. Prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović kaže da Ustavni sud nije ni mogao razmatrati ove zaključke ali da je vlast računala da će ih sud poništiti i da se samo poigrala s biračima. „Točno je da naši zastupnici nisu glasali za Deklaraciju i zaključke jer smo znali da namjera nije iskrena, da se vlast poigrava biračima i da upravo računaju na Ustavni sud BiH. No uvijek ćemo braniti pravo Narodne skupštine RS-a i njene većine, ma tko u njoj bio, na deklarativan politički stav i izradu političkih ciljeva“, poručuje Šarović.

 „Ovo je savršen alibi za vlast u RS, jer će moći nastaviti patriotsku priču o političkoj prirodi suda, koji je uperen protiv Srba. Ali se, s druge strane, neće nikada priznati da je učinio dobru stvar. Ustavni sud je donio odluku, gdje autoriteti iz RS nisu ni namjeravali provoditi te odluke“, poručuje analitičarka Tanja Topić.