Bezpresedanski summit, koji se održava u utorak, 4. studenog u Bruxellesu, označit će odlučujući trenutak za politiku proširenja EU u srcu Europe, dok se politički teškaši kontinenta okupljaju kako bi raspravljali o proširenju bloka od 27 članica prema istoku i jugoistoku.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa potvrdio je svoje sudjelovanje, pridružujući se skupu čelnika koji će definirati budućnost europskog proširenja.
 
Summit će okupiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, njegove kolege iz Moldavije i Srbije - Maiu Sandu i Aleksandra Vučića - te tri premijera koji predstavljaju Zapadni Balkan: Edija Ramu iz Albanije, Milojka Spajića iz Crne Gore i Hristijana Mickoskog iz Sjeverne Makedonije, kao i europsku povjerenicu za proširenje Martu Kos.

Perspektiva zemalja kandidatkinja o vlastitom putu

Summit će pružiti prvu platformu te vrste za čelnike zemalja kandidatkinja da izraze vlastite perspektive o putu proširenja, od odlučnosti Ukrajine i Moldavije usred rata u Ukrajini do desetljeća dugog čekanja Zapadnog Balkana na članstvo, pri čemu će svaki čelnik donijeti vlastite uvide o tome kako se proširenje doživljava iz gledišta njihove nacije i što će donijeti put koji je pred nama.
 
Proces proširenja nije apstraktna stvar i put utječe na milijune Europljana, zbog čega će čelnici kroz svoje perspektive u raspravu unijeti i nade i snove svojih nacija te glasove svojih naroda.

Koji su izazovi s kojima se suočavaju sudionici summita?

Nakon sveopćeg rata Rusije u Ukrajini i suočavanja s brzim geopolitičkim promjenama, Bruxelles je unio novi momentum u rasprave o proširenju, smatrajući proces ključnim za sigurnost, ekonomsku snagu i demokratske vrijednosti Europe.
 
Ipak, za svaku kandidatkinju za EU, put je donio različite izazove: Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo samo četiri dana nakon pune ruske invazije u veljači 2022. i postigla status kandidata u neviđena četiri mjeseca, dok se zemlja i dalje suočava s izazovom provođenja reformi EU-a dok se istovremeno brani od agresije Moskve.

Moldavija je slijedila primjer Ukrajine, podnijevši zahtjev tjedan dana kasnije, u ožujku 2022., i istovremeno dobivši status kandidata. Europska komisija očekuje da će Moldavija završiti pregovore do 2027., krećući se "možda i dvostruko brže" od tipičnih kandidata.

 
Predsjednica Maia Sandu zalagala se za put svoje zemlje u EU unatoč ruskom hibridnom uplitanju, uključujući pokušaje manipuliranja nedavnim izborima i ustavnim referendumima.

Što će biti sa Srbijom?
Srbija pregovara od 2014. nakon što je podnijela zahtjev 2009., ali se suočila s padom javne podrške s preko 70% početkom 2000-ih na oko 40% danas. Međutim, i Beograd i Bruxelles ponovili su da je mjesto Srbije u bloku.

 
Albanski premijer Edi Rama, koji je u rujnu izjavio da "prvi put u povijesti možemo slobodno birati dio kojeg carstva želimo biti... carstva prava, vrijednosti, sigurnosti i zaštite", u posljednje je vrijeme ostvario izvanredan napredak nakon što je 2009. podnio zahtjev za članstvo, a sada je jedan od vodećih kandidata i službeno cilja na pridruživanje do 2030.

Crna Gora "vodeća"
Crna Gora predvodi sve kandidate sa svih 33 otvorenih i sedam privremeno zatvorenih poglavlja od početka pregovora 2012. Vlada premijera Spajića ima za cilj završiti pregovore do 2026. i postići članstvo u EU do 2028.

 
Sjeverna Makedonija čekala je najdulje od svih, podnijevši zahtjev 2004., ali se potom suočila s uzastopnim preprekama zbog susjedskih sporova. Nakon što je riješila problem imena s Grčkom Prespanskim sporazumom iz 2019., Bugarska je blokirala pregovore o priznavanju svoje manjine, jezika i tumačenja zajedničke povijesti - glavna prepreka koja tek treba prevladati jer je i javna podrška pridruživanju EU oslabila, prenosi N1.