Piše: Hajdar Arifagić

 mostar@dnevni-list.ba

Među brojnim sadržajima tradicionalne znanstveno-kulturne manifestacije 21. „Lošinjski dani bioetike“, nedavno održane u Malom Lošinju (Hrvatska), posebno je zanimljiva bila Studentska bioetička radionica.

Okupila je studenate sa više fakulteta i sveučilišta različitih usmjerenja a krovna tema bila je „Bioetika, okoliš i ne-ljudska živa bića. U brojnim izlaganjima i debatama studenti su se usmjerili na promišljanje bioetičke dimenzije problema pohođenja okolišem te čovjekova odnosa spram neljudskih živih bića.

 Radionica je otvorena predavanjem prof. dr. Igora Eterovića iz Rijeke „Bioetička nerazdruživost čovjeka i prirode – primjer planinarenja“ koje je potaklo plodonosnu raspravu, a u naredna tri dana, podijeljeni u četiri seminarske grupe studenti su održali ćetrdesetak izlaganja koja su činila okosnice seminarskih rasprava što su živo tinjale u britkim diskusijama rasplamsajući se mnogo šire od granice okvira postavljenih rečenom temom.

Mihael Vrbanc, predsjednik Organizacijskog tima Studentske bioetičke radionice s tim u vezi posebno ističe debatnu  radionicu i trash and art radionicu te zaključuje: -Vjerujem da se u dinamici studentskog djelovanja razvio istinski interdisciplinaran i pluriperspektivan pogled mišljenja, te da će naš skromni studnetski doprinus u sklopu ove kulturno-znanstvene manifestacije i u budućnosti nastaviti doprinositi kultiviranju integrativne misli i razvitku senzibilnosti za sve širi dijapazon bioetičkih problema.

Posvećeni budućnosti

U naslovima i sadržaju prezentiranih tema prepoznavao se senzibilitet svakog od mladih autora. Evo nekih koji su izazvali posebnu pozornost učesnika: Cirkuske životinje kao jeftina zabava; Ekofeminizam – između prirode i društva; Ljudska prava u doba androida; Mesožder vegetarijanac; Ekologija uma: integracija filozofije, duhovnosti i holizma za bolju budućnost; Građanski pristup pravima životinja; Problem zvučnog zagađenja; Uticaj biciklističkog prometa na okoliš, Problemi s aktivističkim organizacijama - primjer Peta; Fitoterapija između znanosti, duhovnosti i filozofije; Sposobnmost umjetne inteligencije  za moralnu odgovornost, Umjetnost i recikliranje; Bioetički pristup životinjama; Pokolj životinja nakon černobilske katastrofe: milost ili genocid; Opravdanost upotrebe neljudskih životinja u sportu: Etički problemi zooloških vrtova, Važnost filozofije u ekološkoj krizi, Druuštvene mreže i zaštita okoliša itd.

 Nekoliko studenata, samostalno ili kao koautori referata koje su izlagali sa svojim profesorima, učestvovalo je i na Internacionalnom simpoziju „Integrativna  bioetika i nova epoha“ a neki su uzeli učešće i u raspravi za okruglim stolom posvećenom umjetnoj inteligenciji i budućnosti čovječanstva. Sve to je činilo zvanični program ovogodišnjih Lošinsjkih dana bioetike.

 Pažnju studenata s razlogom je privukla i poromocija 13 recentnih bioetičkih izdanja knjiga i časopisa autora iz Hrvatske i inostranstva. Neke od njih dobili su besplatno ili plaćali po veoma povoljnoj cijeni.

Poziv studentima iz BiH

Osnivači i organizatori Lošinjskih dana bioetike su Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvbo i grad Mali Lošinj a suorganizatori Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a Studentske radionice Udruženje studenata filozofije i Odsjek filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 Nažalost ove godine izostalo je učešće autora iz Bosne i Hercegovine koji su tradicionalno dolazili na ovaj bioetički skup dajući značajan doprinos  afirmaciji bioetičke misli u BiH. Prof. dr. Ante Čović, predsjednik Organizacionog odbora Lošinskih dana bioetike i prof.dr. Hrvoje Jurtić, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva i generalni tajnik ove manifestacije nadaju se da će „kolege iz BiH biti tu već iduće godine, čemu se unaprijed radujemo“.

Vjerovati je da će iz BiH ka Malom Lošinju na sljedeće 22. Lošinjske dane bioetike krenuti i studenti iz BiHm posebno sa filozofskih fakulteta u Sarajevu, Mostaru Tuzli, Banjoj  Luci pojedinačno ili u nekoj manjoj grupi. Bilo bi to višestruko značajno i za mlade intelektualce (filozofe, sociologe, medicinare, ekologe. Bioetičko društvo u Bosni i Hercegovini spremno je da snažno podrži mlade istraživače, buduće naučne radnike.