Anić: Bolest se sve češće dijagnosticira, cilj nam je omogućiti neprekinutu bezglutensku prehranu

Piše: Antonela Marinović Musa

mostar@dnevni-list.ba

Problem neupućenosti i nedostatka znanja o celijakiji, kao jednoj od najčešćih bolesti probavnog sustava te važnost podizanja svijesti o njezinom tretmanu, samo su neke od tema o kojima je s ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi u ZHŽ-u Tomislavom Pejićem razgovarala Snježana Anić, predsjednica Udruge oboljelih od celijakije „Gluten free“ u HNŽ-u.

Pronaći održivo rješenje

Prigodom sastanka, na kojem je sudjelovalo i nekoliko članova Udruge koji žive u ZHŽ-u, Anić je naglasila da provođenje stroge bezglutenske prehrane, bez podrške nadležnih tijela, predstavlja financijsko opterećenje za obitelji oboljelih.

Ministar Pejić je, pak, pokazao razumijevanje i upućenost u samu problematiku, kao i nastojanje da doprinese poboljšanju financijske podrške za oboljele od celijakije koji su osigurani kod Zavoda za zdravstveno osiguranje ZHŽ-a.  

 -S obzirom na otvorenost ministra Pejića za razgovor o potrebama oboljelih od celijakije te cjelokupno poznavanje i upućenost u njihove potrebe, nadamo se da će se pronaći održivo rješenje koje će poboljšati uvjete za oboljele koji žive u susjednoj nam županiji, kazala je Anić za Dnevni list.

 Trenutačno u Udruzi broje oko 70 članova, a sve veći je broj oboljelih koji se informiraju o mogućnostima učlanjenja. Prema dostupnim podacima, u ZHŽ-u je oko 60 oboljelih od celijakije, od kojih je 22 učlanjeno u Udrugu (7 iz Ljubuškog).

Ova županija, naime, pomaže oboljelima sa 75 KM mjesečno, a to se zasad odnosi samo na školarce i studente. Cilj je povećati iznos sufinanciranja i proširiti kategorije koje mogu ostvariti pravo na sufinanciranje, a to su nezaposleni, osobe s minimalnim plaćama, kao i umirovljenici.

-U našu Udrugu može se učlaniti bilo tko iz Bosne i Hercegovine. Radimo punom parom, budući da u HNŽ-u preko deset godina nije postojala udruga za oboljele od celijakije i one sa sličnim oboljenjima. Cilj nam je omogućiti neprekinutu bezglutensku prehranu, koja je jedini lijek, a to možemo uspjeti jedino uz financijsku podršku i trajnu edukaciju oboljelih. U HNŽ- u smo uz pomoć ovdašnjeg ZZO podigli iznos sufinanciranja kako bi oboljeli mogli preuzeti bezglutenske namirnice u ljekarnama. Naša aktivnost usmjerena je na ljekarne u kojima se preuzimaju ove namirnice kako bismo ponudu proširili i prilagodili potrebama oboljelih, istaknula je Anić.

Podrška u vidu donacija

U suradnji sa psiholozima, nutricionistima i gastroenterolozima od ove godine provode i predavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također, cilj je oboljeloj djeci koja borave u vrtićima, a roditelji im zbog specifičnosti prehrane moraju obroke donositi, omogućiti sufinanciranje cijene smještaja.

-Moram naglasiti kako imamo dosta obitelji koje su slabijeg imovinskog statusa te je oboljelima u tim obiteljima često ugroženo zdravlje zbog nemogućnosti održavanja bezglutenske prehrane. Nastojimo im pomoći donacijama, a neke od njih nedavno smo podijelili u Ljubuškom, Čitluku, i Mostaru. Najveći dio njih osiguran je zahvaljujući sudjelovanju na Adventu u Mostaru, a iz susjedne Hrvatske također smo dobili donacije u vidu brašna. Polako prerastamo u jednu veliku obitelj, od Konjica i Rame, do Neuma, Ljubuškog i Širokog. Bolest se sve češće dijagnosticira te su potrebe za udruživanjem i djelovanjem veće, zaključila je Anić.

 Dodajmo i to da je Udruga u studenom protekle godine stupila u Savez udruga oboljelih od celijakije u Bosni i Hercegovini (SUOOCUBIH). Njegova uloga je ključna, jer ima ovlasti za predlaganje inicijativa i prijedloga za izmjene pravne legislative na državnoj razini.