Komentirajući prijepore iz Republike Hrvatske oko izmjena Izbornog zakona, predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić nedavno je kazao kako će se nastaviti odlučno zalagati za koncept BiH kao građanske države iako je svjestan da to danas nije realno.

Vjeruje da će uz sadašnje probleme doći do izmjena Izbornog zakona do idućeg izbornog ciklusa planiranog za listopad 2022. ali je potvrdio kako će se, bude li uopće izbora, ponovo kandidirati za člana Predsjedništva BiH.

- Ako ovakva situacija bude hoću. Sigurno ću se kandidirati, najavio je prije desetak dana Komšić.

Tko će na crtu Komšiću veliko je pitanje, a bez sumnje će ovisiti i o raspletu oko Izbornog zakona. On je prije tri i pol godine porazio Dragana Čovića (HDZ BiH) koji uvijek ima predsjedničke ambicije, te Dianu Zeleniku (HDZ 1990) i Borišu Falatara (Naša stranka).

Hrvati bez dileme

Izvjesno je da će Naša stranka na idućim izborima kao članica Trojke podržati nekoga od kandidata iz bošnjačkog naroda, dok stranke s hrvatskim predznakom zagovaraju “hrvatsko jedinstvo”. S tim što će oni koji djeluju oporbeno danas vjerojatno zagovarati zajedničkog kandidata koji ne bi bio iz redova HDZ-a BiH.

- Mi ćemo, ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona ili bojkota, predložiti zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To bi bila poruka da Hrvati više neće dopustiti majorizaciju. Za sve ostale razine Hrvatska republikanska stranka ide samostalno, bez ulaska u koalicije. Apsolutni cilj političkog vodstva Hrvata jesu fotelje, jesu pozicije. Pogledajte samo najjaču stranku s hrvatskim predznakom, imala je koaliciju s DF-om Željka Komšića. Također, dobro surađuje s glavnim akterima majorizacije Hrvata, rekao je nedavno predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović za slučaj da se Izborni zakon ne izmjeni, također priziva zajedničkog kandidata.

- Čuo sam da je Željko Komšić nedavno najavio kandidaturu. Iskreno se nadam da neće imati način u izbornoj utrci sudjelovati na način kao dosad. Ako je on prihvatljiv hrvatskom narodu i ako će ga birati Hrvati, onda naravno nema problema. Ipak, moramo zadovoljiti Ustav, presude i zakone. Rano je za donositi takve odluke, ali ako se ne promijeni Izborni zakon, realno je da svi hrvatski predstavnici međusobno dogovore zajedničkoga kandidata koji će moći odgovoriti politici Željka Komšića, rekao je Cvitanović za Dnevni list.

Tako je realno za očekivati jednog kandidata svih stranaka s hrvatskim predznakom s jedne i Komšića s druge strane, za slučaj da se ne izmjeni Izborni zakon. Ukoliko pak dođe do izmjena koje bi pogodovale Draganu Čoviću, onda bismo vjeojatno imali kandidate i HDZ-a BiH, i HDZ-a 1990, i HRS-a…

Na bošnjačkoj političkoj sceni priča će se također svesti na dva ili tri imena. SDA će bez sumnje kandidirati Bakira Izetbegovića, Trojka vjeojatno svog kandidata, a u igri je ponovno čak i Haris Silajdžić.

- Nakon trideset godina Izetbegovića ja ne mogu da zamislim da još deset godina vodi Bošnjake. Mislim da mi trebamo dati zajedničkog kandidata i u tom smislu sačekati da SDP kao najjača oporbena stranka predloži kao prva svoga zajednićkog kandidata.

Na pitanje tko su “mi”, predsjednik SBB-a je odgovorio:

“S jedne strane SDA, s druge sve političke stranke. Što se mene i SBB tiče, ja zaista nemam nikakve predrasude da li taj čovjek treba biti iz SBB, SDP-a, NiP-a ako je taj čovjek optimalna osoba. Hajde da vidimo koga SDP želi. Sačekat ćemo Nikšića, to je politički fer plej i jača su stranka od nas u ovom trenutku, istaknuo je Radončić.

Ipak, lider NiP-a Elmedin Konaković, bez obzira na uspjeh Trojke na lokalnim izborima, pa i realnost da Bakira Izetbegovića danas može pobijediti samo zajednički kandidat svih ostalih stranaka s bh. predznakom, ističe kako Trojka može ponuditi više kandidata.

- Ukoliko stranke Trojke budu imale više kandidata vodit će se bitka između nas za pobjedu, a ako budemo imali zajedničkog kandidata, desit će se sarajevski sindrom, da kandidata SDA pobijedimo dvostrukom razlikom. Ne postoji nikakva šansa da kandidat SDA pobijedi u utrci za Predsjedništvo BiH, izjavio je nedavno.

Fahro čeka Neku

Sličnu izjavu nekoliko dana ranije medijima je dao i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

- Spremni smo kao Trojka da pozovemo i druge da imamo zajedničkog kandidata, ali pod nekim uvjetima. Spremni smo podržati i nekog nestranačkog kandidata, ali kao najjača oporbena stranka mi imamo pravo prvog izbora, izjavio je Nikšić, kazavši kako je SDP na prošlim izborima imao kandidata koji je pobijedio, ali je pokraden - Denisa Bećirovića.

Bećirović je i ovog puta bio “prvi Nikšićev pik”, međutim nedavno je potvrdio da ne želi biti kandidat za člana Predsjedništva BiH na izborima naredne godine.

- Ne želim biti kandidat SDP-a za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Obavijestio sam kolege još u srpnju, kao i jučer na sjednici Predsjedništva SDP-a, zatraživši da to uđe i u zapisnik, rekao je nedavno za Klix.

Iako nije želio ulaziti u detalje svoje odluke koju je očito donio davno, "problem" se može tražiti u situaciji koja vlada u vrhu SDP-a u posljednje dvije-tri godine. Kao potencijalni kandidat Trojke u medijima se spominjao i odvjetnik obitelji Memić, Ifet Feraget.

- Ovim informacijama sam bio zatečen. Mogu reći ovoj gospodi – hvala im. Velika je čast da budem spomenut kao kandidat. Ali da obradujem ove koji su na suprotnoj strani, koji ne žele da se utvrdi istina, nemam namjeru nikada se baviti politikom. Pogotovo nemam namjeru da izvlačim političku korist iz tragedija ove dvije obitelji koje potpuno besplatno zastupam, naveo je Feraget.

Od prvih poslijeratnih izbora 1996. do danas samo se jednom desilo da kandidat SDA nije pobijedio. Bilo je to 2006, kada je prilično nepopularnog predsjednika SDA Sulejmana Tihića pobijedio predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić.

Četiri godine poslije Bakir Izetbegović je pobijedio Silajdžića i “poslao” ga u mirovinu koja bi mogla biti prekinuta. Iznenada! Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić potvrdio je da nagovara Silajdžića na kandidaturu, dok je “Plan b”, Denis Zvizdić, koji je za SDP neprihvatljiv.

- Nadam se da će se Haris Silajdžić kandidirati. Nastojat ćemo da ga nagovorimo. Nisam optimista da će se to desiti, ali ja bih volio da to bude. Ipak je on već dugo van političkih tokova i uključenosti u našu političku scenu. Ja mislim da bi nam njegov autoritet na međunarodnom planu i njegovo iskustvo u diplomatiji u ovom trenutku dobro došli. To je razlog zbog kojeg  ćemo nastojati da ga ubijedimo da se ipak kandidra i mislim da bi, u tom slučaju, sigurno bio ozbiljan kandidat pa i favorit za pobjedu, rekao je Efendić.

Milorad Dodik bez obzira na sve i dalje je veliki favorit u utrci za Predsjedništvo BiH kada je riječ o Republici Srpskoj. Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković ne krije da vidi sebe u borbi s Dodikom, ali on nije jedini. 

I SDS bi svog čovjeka, a i DNS-ov Nenad Nešić, koji se oporbenim redovima nedavno priključio, ima velike ambicije. 

- Razmišljam o svemu. To je daleko, kad bude bilo posebno ću vama da kažem, rekao je nedavno Dodik. 

Sličnu izjavu dao je i predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

- To nikada nije lako. I kad se čini da je lako, nije lako. Dobro je što imamo više kandidata. Bilo bi loše da se ne spominje nijedno ime, rekao je.

H. Ž.