Piše: V.S.Herceg

Svetlana Cenić, eknomistica i predavačica na SHL Akademiji za mlade lidere, bivša ministrica financija u Vladi RS-a i bivša savjetnica predsjednika RS-a u analizi "Država političkih trgovaca, populista i nepodnošljive lakoće neodgovornosti", čije izdavanje je podržala njemačka zaklada

Friedrich Ebert Stiftung, zaključuje kako je "vrijeme za državnike", šaljući poruku "isteka roka trajanja" sadašnjim, kako kaže, "samozvanim liderima" i "političkim trgovcima" u BiH.

Država političkih trgovaca

Tri najvažnija zaključka - Slabljenje države ima vrlo ozbiljne posljedice u kontekstu globalnih trendova prema razvoju svjetskih tržišta, slobodnom protoku trgovine, smanjenju carinskih i razmjenskih barijera, međunarodnom kretanju kapitala i revolucionarnim promjenama u informacijskoj tehnologiji; Upravljanje u BiH postalo je povezano s rasprostranjenom korupcijom, zanemarivanjem pravila i zasluga teškom političkom trgovinom i političkim patronatom; Cijeloj regiji je potrebna odlučnost donositelja političkog i zakonodavnog okvira, kampanja za podizanje svijeti te ekonomski i financijski poticaji za stimuliranje tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji.

"Nije ovo tekst kojem je jedini cilj ustanoviti kako ništa ne valja. Nije ni tekst da je za sve kriv netko drugi. Ovo je tekst kojem je poruka da stalno prebacivanje na drugog krivicu za neuspjeh i čekanje spasitelja znači da živimo u društvu nečijeg "ja" i da ne postoji "mi"...Jesmo li tolliko ravnodušni prema državi u kojoj živimo, pa dopuštamo da bude predmet podsmijeha, sažaljenja i plijen neodgovornih populista?! A zajedno s njom i ono "ja" i ono "mi". Ne postoji način da se pričinjena šteta izmjeri. Košta života, a to se ničim ne da izmjeriti. Vrijeme je za državnike", zaključuje Cenić.

Gubitak moralne oštrine, kult ličnosti

Ona u poglavlju 'Država političkih trgovaca' navodi da je "politička korupcija trojanski konj koji podriva javne institucije iznutra međusobno povezanim radnjama" te da je "rušenje vladavine prava praćeno upornom erozijom institucija".

"Politizacija državnih organa uzela je veliki danak. Podrovala je hijerarhijsku strukturu organizacija javnog sektora, narušila nadzornu kontrolu i ovlasti te odgojila nedisciplinu i neučinkovitost u redovima dužnosnika. Na svakom koraku vidljiv je gubitak moralne oštrine i mali otpor prema nezakonitim pritiscima, posebno onima koji potiču iz političkih centara moći. Kultura ropstva - poštivanje uputstava koje su im dali nadređeni, a da se ne ocjenjuje i preispituje njihova zakonitost i pristojnost u cilju javnog interesa, prožela je sve, od vrha do dna. Dizajni institucija postao je proizvod pojedinaca, a ne velikih grupa", smatra Cenić.

Ona ističe kako je u BiH tri samoproglašena lidera, tri konstitutivna naroda, vlada bigamizam i kult ličnosti lidera tri vodeće političke partije, nacionalno obojenih i s pretenzijama da su jedini legitimni predstavnici naroda.

Kakva tranzicija, koji ekonomski napredak, kakva demokracija?

"S njima se pregovara o budućnosti države, reformama i najvažnijim pitanjima stanovnika države s obrazloženjem trguju, odnosno završavaju posao, jer njihovi sljedbenici u parlamentima i institucijama slijepo izvršavaju njihove naredbe", navodi ona, pri tom zaključujući kako je vrijeme vraćanja "tranzitologije", ponovnog potvrđivanja, pregleda, revidiranja i razvoja teorije, koncepta i pristupa razumijevanju turbulentntnih tranzicija u zemljama koje žele izaći iz autokratije.

Cenić potom podsjeća da je u BiH, samo EU kao najveći pojedinačni donator sredstava, dala 3,5 milijardi eura od rata do danas kroz razne projekte, a SAD i Japanukupno oko 2,7 milijardi eura za humanitarnu pomoć, obnovu porušene zemlje te ekonomski razvoj i obrazovanje.

"No, sve smo dalje od funkcionalne države. Od jednopartijskog sustava odmakli smo u vladavinu tri partije i tri lideta koji o svemu odlučuju i apsolutni su gospodari svih procesa u državi. Tranzicija je okupila politologe, sociologe i antropologe, ali ne i stručnjake za sigurnost. Ako ništa drugo, prijetnje secesijom koje dolaze iz RS-a, formiranje entitetskih oružanih snaga, odnsno ukidanje suglasnosti iz RS-a za formiranje jedinstvenih oružanih snaga BiH iz 2005., otkriva potrebu da se uzme u obzir sigurnosna dimenzija u tranziciji. Kakva tranzicija može biti ako prijetnja nasiljem dominira svakodnevnim životom građana? Kakav i koji ekonomski napredak građani mogu očekivati? Kakvu demokraciju?", pitanja su koje postavlja Cenić.

Kako prepoznati populističku stranku i populistu?

U ovom dijelu Cenić pojašnjava najvažnije odluke populističke politike kao i onih koji istu provode.

"Imaju neprijatelje, a ne demokratske rivale, svoje oponente predstavljanju izdajnicima i neprijateljima, a ne kao konkurenciju. "Udaraju" na emocije koje su prioritet nad argumentima, autokratski upravljaju i u stranci i u državi - vođa se pita, ostali slijede. Avatari su domoljublja/patriotizma. Nema većih domoljuba od vođe i njegovih sljedbenika. Ostali su izdajnici.

Imaju zadatak lomiti sustav institucija i polariziranja društva na antagonističke cjeline, identificiraju se s mitovima, ratuju protiv "nepodobnih" medija i prave "svoje" medije, stvaraju klijentelističku mrežu, stalno povećavaju javnu potrošnju i imaju odsustvo svake odgovornosti i uzajamne kontrole. Populisti "narod" poimaju kao organsku i homogenu cjelinu, koja dijeli jedan interes i identitet utjelovljen u - vođi".