Švicarska bi sljedeće godine mogla biti u opasnosti da sklizne u područje deflacije, budući da jači švicarski franak koči napore kreatora politike da se izbore s rastom cijena.

Švicarska nacionalna banka snizila je kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... po treći put ove godine u rujnu. Naveli su snagu sigurne valute kao ključni pokretač pada stope inflacije u zemlji, uz niže cijene nafte i električne energije.

Središnja banka također je smanjila svoje prognoze, stavljajući prosječnu godišnju stopu inflacije za 2024. na 1,2% s 1,3%. Dok predviđa da će rast cijena porasti za 0,6% u 2025., u usporedbi s prethodnim izgledima od 1,1%.

Predsjednik SNB-a u odlasku Thomas Jordan rekao je u to vrijeme da je jak franak imao “materijalan utjecaj” na revizije, ali je umanjio rizik od deflacije, ističući da su prognoze ostale “unutar raspona stabilnosti cijena”. Dodao je da kreatori politike ostaju spremni dodatno prilagoditi monetarnu politiku kako bi uhvatili u koštac s inflacijom.

Ali analitičari kažu da je sve vjerojatnije da će se banka morati osloniti na deviznu intervenciju kako bi spriječila da zemlja sklizne u deflacijsko okruženje.

“Postoji određeni prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali, s obzirom na mogućnost da aprecijacija franka gurne Švicarsku u područje deflacije, imalo bi smisla da SNB izravno cilja na vrednovanje valute putem deviznih intervencija”, Adrian Prettejohn, europski ekonomist u Capitalu Economics.

Devizne intervencije (FX) događaju se kada banka kupuje ili prodaje svoju valutu na deviznom tržištu kako bi povećala ili smanjila njezinu vrijednost u odnosu na drugu valutu. Takve mjere mogu smanjiti distorzije cijena, koje mogu utjecati na inflaciju, osobito u gospodarstvima s velikim trgovinskim utjecajem.

“Ne bismo isključili mogućnost intervencija na deviznim tržištima u razdobljima oštrog pritiska aprecijacije”, rekla je CNBC-u e-poštom Sophie Altermatt, ekonomistica Juliusa Baera.

Slučaj niske inflacije u Švicarskoj
Švicarski franak je ojačao tijekom posljednjih mjeseci i trenutačno se kreće blizu rekordnih visina. Ulagači su se nagomilali u sigurnu imovinu usred volatilnosti tržišta i opuštanja prijenosa tečaja jena.

Od srijede, EUR/CHF se trgovao oko 0,9414, a USD/CHF na 0,8669.

Švicarska je inflacija u međuvremenu nastavila padati.

Švicarska je bila izuzetak među velikim gospodarstvima u dvoznamenkastoj spirali inflacije posljednjih godina. S rastom cijena u maloj europskoj zemlji koji je u kolovozu 2022. dostigao 29-godišnji maksimum od 3,5%. U ožujku, s inflacijom od 1,2% , SNB je postao prva velika zapadna središnja banka koja je smanjila kamatne stope.

Inflacija se u rujnu dodatno smanjila, zabilježivši godišnji rast od 0,8%, u odnosu na 1,1% u kolovozu.

Capital Economics rekao je u bilješci prošlog tjedna da sada vidi pad inflacije u Švicarskoj na 0,3% u 2025. Što je pad od prethodne procjene od 0,8%, zbog snage franka i nižih troškova nafte i stanovanja. Ta bi brojka mogla postati negativna u određenim mjesecima, primijetio je Prettejohn u ponedjeljak.

“Naša je prognoza da će inflacija pasti na čak 0,1% u nekim mjesecima, tako da ne bi trebalo puno da se spusti ispod nule”, rekao je, opisujući deflaciju kao “realnu mogućnost”.

Rizici za valutu sigurnog utočišta
Valutna intervencija mogla bi koristiti uz kamatne stope “ako je potrebno” kako bi se kontrolirale cijene, piše CNBC.

Procjenjuje se da će banka trenutno zadržati stabilne stope na sljedećem sastanku u prosincu. Smanjiti će ih za 25 baznih bodova u prvom kvartalu 2025. kako bi terminalnu stopu podigla na 0,75% , prema anketi Reutersa među ekonomistima.

Maxime Botteron, ekonomist i glavni direktor za investicije u UBS Global Wealth Management, rekao je da bi se u tom trenutku banka mogla okrenuti valutnoj intervenciji.

“Nakon što se alat za kamatnu stopu iscrpi, tada ćete obično vidjeti SNB kako intervenira na deviznom tržištu ako je potrebno dodatno popuštanje”, rekao je Botteron prošlog mjeseca za CNBC.

“Formulna intervencija bi mogla postati prikladniji alat politike kako se SNB-ova kamatna stopa približava efektivnoj donjoj granici, prema našem mišljenju”, dodao je BNP Paribas u bilješci prošlog mjeseca.

Ipak, Botteron je rekao da aprecijacija švicarskog franka sama po sebi još nije razlog za zabrinutost, s tempom aprecijacije sigurne valute i dalje daleko ispod vrhova iz 2011. i 2015. godine.

“Nismo u okruženju u kojem bismo trebali biti zabrinuti zbog precijenjenosti švicarskog franka”, rekao je Botteron.

“Vidimo određeni rizik pada inflacije sljedeće godine”, nastavio je. “No sve dok nemamo vrlo oštru aprecijaciju, mislim da je rizik od deflacije koji bi jamčio mnogo agresivnije ublažavanje monetarne politike… prilično malo vjerojatan u ovoj fazi”, dodao je.

SNB će se sastati 12. prosinca kako bi donio svoju najnoviju odluku o monetarnoj politici, piše financa.