Gotovo 700 milijuna ljudi diljem svijeta živi u ekstremnom siromaštvu. Preživljavajući s manje od 2,15 dolara dnevno po osobi, prema izvješću Svjetske banke, javlja Anadolu.

Ujedinjeni narodi (UN) proglasili su 17. listopada Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva, rezolucijom usvojenom 22. prosinca 1992. godine.

Svake godine UN organizira brojne događaje i konferencije kako bi podigao globalnu svijest o siromaštvu. Želja je potaknuti međunarodne napore za njegovo iskorjenjivanje.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva je:

“Okončajte društveno i institucionalno zanemarivanje – osigurajte poštovanje i učinkovitu podršku obiteljima.”

Prema podacima UN-a, globalno ekstremno siromaštvo stalno je opadalo od 1990. do 2019. Međutim, pandemija COVID-19 i ekonomska kriza koja je uslijedila uzrokovale su najveći porast siromaštva u posljednjim desetljećima.

Od 2019. godine gotovo da nije postignut napredak u iskorjenjivanju siromaštva. Gotovo polovica svjetskog stanovništva, posebno u Južnoj Aziji i subsaharskoj Africi, živi ispod razine ekonomskog blagostanja koja bi se u mnogim zemljama srednjeg dohotka smatrala granicom siromaštva.

Globalno, oko milijardu ljudi živi s dnevnim prihodom između 2,15 i 3,65 dolara. Dok gotovo polovica svjetskog stanovništva preživljava s manje od 6,85 dolara dnevno.

8,5 posto svjetskog stanovništva u ekstremnom siromaštvu
Prema Izvješću Svjetske banke o globalnom siromaštvu za 2024. godinu, oko 8,5 posto svjetskog stanovništva, odnosno oko 700 milijuna ljudi, živi u ekstremnom siromaštvu, s manje od 2,15 dolara dnevno po osobi.

Oko 3,5 milijardi ljudi, što je polovica ukupnog svjetskog stanovništva, živi s manje od 6,85 dolara dnevno, što se smatra siromaštvom i u zemljama srednjeg dohotka.

Međutim, regije poput Istočne Azije, Pacifika i Južne Azije ostvarile su najveći napredak u smanjenju siromaštva u posljednjih 25 godina.

Projekcije pokazuju da će do 2030. godine oko 7,3 posto svjetskog stanovništva i dalje živjeti u ekstremnom siromaštvu, dok se očekuje da će samo 69 milijuna ljudi moći prijeći tu granicu.

Najsiromašnije zemlje svijeta, uglavnom u Africi
Prema analizi portala Visual Capitalist, koja se poziva na izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavljeno u travnju 2025., većina najsiromašnijih zemalja svijeta, mjereno BDP-om po glavi stanovnika, nalazi se u subsaharskoj Africi.

Na vrhu popisa je Južni Sudan, s BDP-om po glavi stanovnika od 251 dolar. Ovaj podatak ga čini najsiromašnijom zemljom na svijetu. Slijedi Jemen s 417 dolara – najsiromašniji u regiji Bliskog istoka. Dok je Burundi treći s 490 dolara, a Srednjoafrička Republika četvrta s 532 dolara.

Na popisu su i Malavi (580 dolara), Madagaskar (595 dolara), Sudan (625 dolara), Mozambik (663 dolara), Demokratska Republika Kongo (743 dolara) i Niger (751 dolar) – što čini deset najsiromašnijih zemalja svijeta.

Napori UN-a za iskorjenjivanje siromaštva
U okviru Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine, UN naglašava da je iskorjenjivanje svih oblika siromaštva ključno za održivi razvoj.
Organizacija naglašava potrebu da zemlje u razvoju primjenjuju ciljane politike i programe za rješavanje siromaštva u svim njegovim oblicima te da mobiliziraju potrebne resurse.

Do 2030. godine cilj UN-a je da sve zemlje imaju jednak pristup ekonomskim i prirodnim resursima. Osnovnim uslugama i pravima, kroz razvoj učinkovitih nacionalnih i regionalnih politika, piše Financa.