Svjetski tjedan podizanja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) obilježava se  od 18. do 24. studenoga 2024. godine pod okriljem Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Razvojnog programa Ujedinenih naroda (UNEP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH).

Slogan Svjetskog tjedna podizanja svjesnosti o AMR 2024. je "Educiraj. Zagovaraj. Djeluj sada". Ovaj slogan poziva globalnu zajednicu na edukaciju svih dionika o antimikrobnoj rezistenciji, zagovaranje odvažnih opredjeljenja te poduzimanje konkretnih aktivnosti na prevenciji i suzbijanju antimikrobne rezistencije, priopćeno je iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji je globalna kampanja za podizanje svjesnosti i razumijevanja AMR-a i promicanje najboljih praksi među dionicima "jednog zdravlja" (One Health) s ciljem smanjenja razvoja mikroorganizama otpornih na antibiotike.

Zdravstveni djelatnici, ekolozi, veterinari, agronomi, farmeri, donositelji odluka, mladi ljudi, nevladine organizacije, mediji i javnost pozvani su na zajedničko djelovanje na suzbijanju patogena otpornih na antibiotike.

Mikroorganizmi otporni na antibiotike, uključujući bakterije, viruse, gljivice i parazite, mogu se pojaviti i širiti među ljudima, životinjama, u biljnom svijetu i okolišu. Ne poznaju granice i predstavljaju opasnost za sve i svugdje. Povećana uporaba i zlouporaba antibiotika u različitim sektorima zajedno sa zagađenjem okoliša stvaraju povoljne uvjete za razvoj rezistencije kod mikroorganizama, navode iz Agencije. 

Bakterije u vodi, tlu i zraku mogu razviti otpornost nakon kontakta s rezistentnim mikroorganizmima. Izloženost ljudi antimikrobnoj rezistenciji u okolišu može se povećati kroz korištenje onečišćene vode, kontaminiranom hranom ili udisanjem gljivičnih spora iz okoliša, kao i kroz ostale načine kontakta s patogenim mikroorganizmima.

Antimikrobna rezistencija predstavlja značajnu globalnu prijetnju. Prema podacima FAO, samo u 2019. godini, antimikrobna rezistencija dovela je do pet milijuna smrtnih slučajeva. Prema najnovijim procjenama, u razdoblju od 2025.-2050. godine, antimikrobna rezistencija će izravno uzrokovati više od 39 milijuna smrtnih ishoda te će biti povezana s dodatnih 169 milijuna smrtnih ishoda.

Pored toga, antimikrobna rezistencija ugrožava sigurnost i održivost naših poljoprivredno-prehrambenih sustava koji su na čelu globalnog pokreta za suzbijanje AMR-a, jer oni predstavljaju veliki udio u područjima u kojima se antimikrobna rezistencija može razviti, širiti i prevenirati. Promicanjem dobrih praksi, poput biosigurnosti, higijene i cijepljenja životinja, može se smanjiti potreba za antibioticima i zaštititi naše prehrambene sustave.

S obzirom na to da se radi o međusektorskom izazovu, suočavanje s antimikrobnom rezistencijom zahtijeva akciju u svim sektorima i primjenu načela "jednog zdravlja". Ovaj sveobuhvatni (holistički) pristup prepoznaje da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša, uključujući ekosustave, međusobno povezani i međuovisni, kažu iz Agnecije, piše Fena.