TABU TEMA Treći entitet: Od najlošije do najbolje solucije
Piše: V. S. Herceg
"Treći entitet nešto je potpuno nerealno. To je povremeno vruća tema za medije i često se za tim poseže u predizbornim kampanjama, ali jedini konkretan rezultat takvih aktivnosti povećane su tenzije", samo je jedan od niza sličnih izjava visokog predstavnika u BIH Valentina Inzka na uvijek atraktivnu temu - trećem entitetu.
Kako je kazao, ovakve, sveobuhvatne promjene zahtijevale bi suglasnost predstavnika sva tri konstitutivna naroda i ne vidi da bi do toga moglo doći, a i u međunarodnoj zajednici nema razumijevanja za takav potez. Ipak, Inzko je spomenuo "velikodušnost".
"Uvijek sam smatrao da ljudi trebaju biti iznimno velikodušni jedni prema drugima. Tu mislim i na odnos prema Hrvatima. Ali i na odnos Hrvata prema Srbima, na primjer, u HNŽ-u, gdje Srbi ne postoje u Ustavu, usprkos odluci Ustavnog suda koja je donesena prije sad već 10 godina".
Iako treći entitet nije problem za predsjednika SNSD-a i najboljeg političkog partnera predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, ni on nije posebno velikodušan kada su konkretna pitanja - već nekoliko puta istaknuo jasan stav da "nema zadiranja u granice RS-a", iako je nekadašnja H-B obuhvaćala i dio područja današnje Srpske. Dodik je čak na Face TV-u nedavno izjavio kako su se "Čović i Izetbegović dogovorili o trećem entitetu", a što su potom obje "prozvane" strane demantirale.
I brojnim bošnjačkim političarima treći entitet je uvijek više nego zanimljiva tema. No, dok svi lamentiraju o trećem entitetu, najmanje o njemu govori sam predsjednik najjače hrvatske stranke u BiH - Dragan Čović. Čak što više, jasno se ograđuje od 'trećeg entiteta', barem kada je u pitanju onaj nekadašnji.
Čović: Hrvati ne žele nekakav treći entitet
-Nije nam novost da se hrvatskom narodu u BiH i njegovim predstavnicima neprestano pokušavaju imputirati tvrdnje, planovi, potezi i neistine. Svjesni smo i da je javni prostor zagađen deplasiranim teorijama zavjera i ugroženosti onih brojnijih. Istina je da Hrvati godinama, čak i desetljećima, pokušavaju iznaći optimalno rješenje za zaštitu hrvatskoga naroda, njegovih prava i identiteta u BiH, nedavno je rekao Čović za Dnevni Avaz odgovarajući na upit o trećem entitetu i navodnom dogovoru s Izetbegovićem.
On je slično izjavio za medije i u veljači 2017. godine i to na pitanje o Rezoluciji o BiH koja je se bila na dnevnom redu Europskog parlamenta.
-Mi danas imamo određeni vid federalne organizacije BiH, mi mislimo da može biti bolji i tražimo tu podršku. Da bi dobili kvalitetniji odgovor kako razmišlja hrvatski narod u BiH. Počesto slušamo kako Hrvati žele nekakav treći entitet, onda neki to komentiraju da bi oni to drukčije, a mi se pitamo gdje su to čuli ili pročitali. Neka netko pokaže dokument. Netko se trudi napraviti gore političke odnose nego što oni jesu, kazao je tada Čović.
Izetbegović: Hrvati ne kane praviti neki, treći entitet
Treći entitet bio je "na stolu" i tijekom već zaboravljenog posjeta izaslanstva SDA HDZ-u u Mostaru, a kojeg je predvodio predsjednik te stranke Bakir Izetbegović, a domaćin vio Dragan Čović.
Nakon ovog sastanka Izetbegović je kazao da je "zadovoljan odgovorima koje je mu je dao HDZ BiH" i da "Hrvati ne kane praviti neki, treći entitet".
-Imali smo neobično iskren razgovor o međusobnim odnosima kakav do sada nismo imali. Kazali smo neke stvari i vidimo da tu ima nekih bespotrebnih nesporazuma. O nekim vrućim temama smo danas razgovarali, oživljavanja Herceg Bosne, trećeg entiteta, kanala Herceg Bosne. Što se tiče kanala Herceg-Bosne, imamo 100 kanala, pa neka to bude, eto, i 101. Zadovoljan sam odgovorima, od HDZ-a sam dobio odgovor da Hrvati ne kane praviti nikakav treći entitet i da ih, kao što kažu, jedino neka loša bošnjačka politika može ponovo pokrenuti u tom smjeru, kazao je Izetbegović nakon sastanka u HDZ-u u Mostaru u travnju ove godine.
Čović je tada rekao ovo: “Kada je u pitanju treći entitet, ja sam oko prilike kazao ovo što je gospodin Izetbegović kazao, treći entitet može napraviti samo neodgovorna politika Bošnjaka prema Hrvatima kao malobrojnijem narodu BiH. Netko je pokušao moj govor na Saboru HZ HB okrenuti u tom smjeru u smislu da radim na oživljavanju Herceg-Bosne, a samo smo razgovarali o aktivnostima koje, praktično, imamo 20 godina. Isto tako i priča o RTV Herceg-Bosne. Već postoje mediji. Naravno, mi nismo za to da se u okviru javnog servisa izborimo za kanal na hrvatskom jeziku. Ali, nemam baš potrebu da se nekome pravdam”.
Od najlošije do najbolje solucije
Međutim, ovim fama trećeg entiteta nije nestala. Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, govoreći za Radio slobodna Europa (RSE) na temu izmjene Izbornog zakona BiH i kako ga predlaže HDZ BiH, kazao je:"To je rješenje koje praktički znači cementiranje podjele BiH i stvaranje, umjesto multietničke - troetničke BiH, a možda čak i uvod u administrativnu koncepciju trećeg entiteta. Priča o balansu građanskog i etničkog je farsa, a Čović je dobio ono na čemu je inzistirao godinama".
Kazaz je siguran da Čović neće odustati od traženja, kako je rekao, "takozvane, druge izborne jedinice ili neke varijante te izborne jedinice, i da će ići na princip konstitutivnosti u predstavljanju etničkih skupina u organima vlasti".
No, dok se prof. Kazaz u kontekstu promjene izbornog zakona vrlo kritički osvrće i na 'treći entitet', po Ninu Raspudiću, Mostarcu sa političkom i profesorskom karijerom u Zagrebu, to bi bila dobra solucija.
-Ja mislim da bi to bila dobra solucija, da bi to bilo vrlo logično. Imamo tri konstitutivna naroda, a dva entiteta. Tu je već u startu stvorena jedna asimetrija. Treći entitet bio bi dobro i racionalno rješenje, ali ono što je minimalno je poštivanje Ustava i konstitutivnosti naroda, a to je da svaki narod može izabrati svog političkog predstavnika, istaknuo je ovaj profesor, inače neovisni zastupnik MOST-a u Hrvatskom saboru u nedavnom intervjuu za TV N1.
No, po njemu je dogovor Bošnjaka i Hrvata ključan.
“Bilo bi dobro da se dogovore jer ne vidim da je bošnjačka nacionalna politika dobila išta time što je tri puta Hrvatima bošnjačkim glasovima nametala Željka Komšića. Dapače, mislim da su time odgurivali Hrvate od ideje BiH i da su kompromitirali bilo kakvu mogućnost istinskog građanskog promišljanja politike".
Dodao je da će najveći problem za HDZ BiH biti promjena izbornog zakona na način da Hrvati biraju svoje političke predstavnike.
-Većina Hrvata se iz straha od preglasavanja, homogenizira se oko najjače opcije. Glasali bi možda za neke druge, ali da ih neki ne preglasaju, ipak će za HDZ. Kad bi se riješio izborni zakon na način kakav je bio prije izbornih promjena, siguran sam da bi došlo i do pluralizacije hrvatske političke scene u BiH, kazao je Raspudić.
Herceg-Bosnu za BiH
Hrvatska Republika Herceg-Bosna (HR H-B) ili tzv. treći entitet, bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu tadašnje Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., "kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u BiH". Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u status Republike.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH. Iznosila je ukupno 10.950 km2 (21,4 % BiH). Ovo su činjenički podatci. No, H-B nosi veliki uteg od ukupno 111 godina - koliko je "teška" presuda haškog suda u predmetu 'Prlić i ostali' za zločine nad Bošnjacima počinjene na njenom području, a protiv šest nekada najviših dužnosnika HDZ-a BiH i vojnih dužnosnika HVO-a i sa kvalifikacijom "udruženog zločinačkog pothvata".
Nakon daytonskog mirovnog sporazuma, došlo je i do potpune teritorijalne izmjene područja koja su bila pod vojnom kontrolom: U tom pogledu Hrvati su za današnji izgled BiH dali najviše, Bošnjaci su prepustili najmanje, a Srbi su dobili najviše. Iz ovih, a i brojnih drugih razloga i političke frustracije, spominjanje trećeg entiteta kod Hrvata nije nostalgična rijetkost, isto kao što je spominjanje trećeg entiteta za Bošnjake znak za crveni alarm, dok su Srbi jednostavno valorizirali ratna osvajanja.