U Bosni i Hercegovini nekoliko je vanjskopolitičkih tema o kojima postoji puna suglasnost politike i javnosti, jedna od kojih je članstvo zemlje u Europskoj uniji, kazao je upetak predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija u obraćanj sudionicima međunarodne konferencije o Zapadnom Balkanu održane u Ohridu. Kako je dodao, većina građana u BiH, bez obzira na etničku pripadnost, opredijeljeni je za EU a zemlja je spremna provesti one reforme o kojima se postigne zajednički dogovor, ne samo zbog EU-a, već sebe same. Govoreći na plenarnoj sjednici u okviru konferencije “Zapadni Balkan: Nedostajući dio slagalice da popuni Europu“, u radu koje su sudjelovali premijeri zemalja Zapadnog Balkana, a koja se fokusirala na ponovnu uspostavu sinergije u odnosima EU-a i SAD-a prema regiji, Tegeltija je ukazao i na druge probleme s kojima se regija i BiH suočavaju, a što otežava put integracije. “Ponekad mi se čini da Europa ne prepoznaje naše probleme i uspjehe na Zapadnom Balkanu”, rekao je te kao primjer naveo da je BiH bila jedina zemlja u bivšoj državi bez ijednog kilometra autoceste, da je morala transformirati ekonomiju kako bi se izložila na velikim tržištima, a suočila se i s problemima privatizacije. To su stvari, ocijenio je Tegeltija, koje obeshrabruju i rađaju nepovjerenje među građanima. “Mi se trudimo osigurati kandidatski status za BiH u 2021. godini. No, što dalje kad postanete kandidat? Moramo raditi za sebe same, ne samo za EU. Najbolje ćemo to postići ako djelujemo zajedno”, kazao je Tegeltija ocijenivši da je tzv. “Mini Schengen” izvrstan okvir unutar kojeg se može ostvariti tu suradnju država regije u oblastima ekonomije, društva, demokracije i prava manjina. On je, među ostalim, pozvao sudionike da zajedno grade bolju infrastrukturu, ali i povjerenje, zaključivši da će se uspjeh bez toga teže postići.

Susrets a Zaevim

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Tegeltija je uoči početka konferencije “Zapadni Balkan: Nedostajući dio slagalice da popuni Europu“, u Ohridu razgovarao s predsjednikom Vlade Republike Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim o unaprjeđenju bilateralnih odnosa BiH i Sjeverne Makedonije, procesu europskih integracija i o jačanju trgovinske razmjene. Tom je prilikom ponovio opredijeljenost Vijeća ministara europskim integracijama, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih razina vlasti i poštivanje Daytonskog sporazuma, te je upoznao domaćina s političkom i ekonomskom situacijom u BiH i realizacijom aktivnosti koje sve razine vlasti u BiH, sukladno svojim nadležnostima, provode u cilju prevladavanja izazova uzrokovanih pandemijom koronavirusa i unaprjeđenja gospodarskog i poslovnog ambijenta. Sugovornici su zajednički ocijenili da je proces europskih integracija zahtjevan i težak, ali da je važno povjerenje i sposobnost da se realizira obveze te su iskazali zainteresiranost obje zemlje za unaprjeđenje regionalnih inicijativa u kontekstu boljeg povezivanja. Tegeltija se na marginama konferencije sastao i s pomoćnikom glavnog tajnika UN-a za Europu, Središnju Aziju i Ameriku Miroslavom Jenčom.

Grlić Radman: Pokušaj izmjene Daytonsko-pariškog sporazuma Hrvatskoj neprihvatljiv

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je, pak, dan ranije na panelu na temu „Izgradnja povjerenja kroz dijalog“ u okviru međunarodne konferencije Prespa Forum u Ohridu. “Koncenzus unutar EU-a da se jugoistočnu Europu mora uključiti u Uniju od povijesnog je značaja za sve njezine građane.... Jasno da ne postoji čarobni štapić koji bi riješio sve probleme s kojima se zemlje Zapadnog Balkana suočavaju desetljećima. Postoje sporovi i nesuglasice o kojima postoje različita gledišta i stavovi. Unatoč tome, ohrabrujuće je što su, kao posljedica prijeke potrebe i traumatičnih iskustava u regiji, razvijeni alati za rješavanje problema dijalogom i pregovorima“, istaknuo je ministar te, kao primjere dijaloga i pregovora, naveo je Daytonsko-pariški sporazum, koji je nazvao najvažnijim mirovnim sporazumom potpisanim nakon Drugog svjetskog rata, a čiji Aneks 4 jamči jednakost triju konstitutivnih naroda. “Značaj Daytonsko-pariškog sporazuma za BiH i danas je nemjerljiva i bilo kakav pokušaj njegove izmjene neprihvatljiv je za Hrvatsku. U zadnje vrijeme svjedočimo pokušajima nekih političkih struktura unutar BiH da dovedu u pitanje bit tog sporazuma. Posljedice toga bile bi katastrofalne za mir i sigurnost u cijeloj Europi“, poručio je hrvatski ministar.