BiH domaćin je redovitog godišnjeg sastanaka Konstituence, grupe zemalja članica Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), na čelu s Nizozemskom i Belgijom, a kojoj pripada BiH. Osim visokih predstavnika dvaju spomenutih međunarodnih financijskih institucija, na sastanku u Sarajevu sudjelovali su i guverneri centralnih banaka i ministri i zamjenici ministara financija zemalja članica. Izvršni direktori Svjetske banke Koen Davidse i MMF-a Paul Hilbers su u uvodnim obraćanjima naveli da je sastanak prilika da sudionici razmijene mišljenja i razgovaraju o politikama i programima MMF-a i Svjetske banke, ali i o drugim ključnim pitanjima za europsku i svjetsku ekonomiju, poput trenutno aktualnih pitanja inflacije i energetske sigurnosti, tranzicije i suradnje.

Guverner BiH u MMF-u i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija ocijenio je da su prioriteti država članica Konstituence, ali i EU-a i međunarodnih financijskih organizacija - Svjetske banke i MMF-a - obuzdavanje inflacije i rasta cijena te osiguravanje sredstava za nabavu hrane i energenata.

Nemogućnost pristupa međunarodnim financijskim tržištima kao veliki izazov

Ukazao je i da dosadašnje diskusije sudionika sastanka, osobito predstavnika Svjetske banke i MMF-a, nisu sadržavale ohrabrujuće vijesti obzirom da visoki rast cijena hrane i energenata, po svemu sudeći, neće biti izazov samo u ovoj, već i u narednoj godini. “Poslana je jasna poruka da će se zemlje koje nisu članice EU-a suočiti s problemom osiguravanja financijskih sredstava na međunarodnom financijskom tržištu. Teško je reći što je sada za BiH veći izazov - nemogućnost pristupa međunarodnim financijskim tržištima ili visok rast cijena hrane i energenata“, dodao je Tegeltija i naveo da su vlasti u BiH uradile puno toga na rješavanju spomenutih problema putem raznih mjera, kao što su ograničavanje cijena, marže, a osiguravana su i sredstva i izravne intervencije raznim skupinama društva. ON je, pak, osobito naglasio da nije bilo intervencija u poreznu politiku te je sugerirano da bi to trebalo  izbjegavati i ubuduće. Tegeltija je kazao i da ne očekuje da će doći do nedostatka hrane i energenata u BiH, kao i zemljama Konstituence i EU-a, ali je apelirao na veću solidarnost među državama uz opasku da je ta solidarnost stvar političkih odluka ključnih aktera u Europi. Rekao je i da EU govori o 140 milijardi eura pomoći za svoje članice, zbog čega je uputio poziv Europi da u to uključi i države članice Konstituence u cilju osiguravanja potrebnih financijskih sredstava. On je naveo da nema univerzalnih rješenja za svaku od zemalja, tako da će se one morati samostalno prilagođavati i tražiti adekvatna rješenja za nadilaženje ekonomske krize koja je pogodila cijeli svijet. Guvernerica BiH u Svjetskoj banci i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je, pak, prenijela da je želja svih sudionika da se inflaciju obuzda, da se omogući energetsku sigurnost te da se unaprijedi ulaganja i zapošljavanje. Podsjetila je da je Svjetska banka u BiH, zajedno s donatorima, u proteklih 30 godina uložila više od tri milijarde dolara kroz realizaciju oko 120 projekata. “Ove godine je usuglašena nova Strategija partnerstva sa Svjetskom bankom koja će podržati projekte vrijedne 700 milijuna američkih dolara“, dodala je.

Kako od krize doći do oporavka?

Axel van Trotsenburg, upravni direktor pri Svjetskoj banci, nadovezao se kazavši da su sudionici imali priliku podijeliti poruke da se prebrodi krizu i da je sastanak u Sarajevu prilika za razmjenu iskustava kako bi se od krize došlo do oporavka. Prva poruka, kako je naglasio, odnosi se na solidarnost svih i pružanje pomoći za sve zemlje. “Svjetska banka je osigurala značajnu financijsku pomoć i ove godine već je osigurano 150 milijuna dolara namijenjenih upravo za podršku i solidarnost“, kazao je Van Trotsenburg prema čijim se riječima treća poruka tiče obilježavanja 30 godina suradnje s BiH, koja je, prema njegovoj ocjeni, do sada bila čvrsta, dok je BiH nazvao iznimno dobrim partnerom.

U četvrtak je u Sarajevu održan sastanak Fiskalnog vijeća BiH s rukovodstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kojim je predsjedavao predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija a kojem su nazočili i premijer Federacije BiH Fadil Novalić, federalna ministrica financija Jelka Milićević, guverner Centralne banke BiH Senad Softić, zamjenik generalnog direktora MMF-a Bo Li, direktor Europskog odjela MMF-a Alfred Kammer, izvršni direktor koji zastupa BiH u MMF-u Paul Hilbers, šefica Misije MMF-a u BiH Alina Ianku i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewel.

Rukovodstvo Međunarodnog monetarnog fonda protiv smanjenja poreznih opterećenja

Predstavnici MMF-a željeli su čuti od članova Fiskalnog vijeća BiH kakve su procjene ekonomske situacije u BiH i u regiji te koje su financijske potrebe BiH u narednoj, 2023. godini. Zajednički je zaključeno da su dva ključna izazova za naredni period obuzdati rastuću inflaciju i suočavanje s nadolazećom energetskom krizom. Članovi Fiskalnog vijeća BiH su upoznali predstavnike MMF-a s politikama i mjerama koje su u 2022. godini provodili kao odgovor na rastuću inflaciju, a koje su se u najvećoj mjeri odnosile na povećanje proračunskih davanja svim kategorijama stanovništva s ciljem očuvanja dostignute razine životnog standarda. “Predstavnici MMF-a su jasno ukazali da oni nisu za smanjenje poreznih opterećenja, ali su spremni podržati vlasti u provođenju ciljanih socijalnih mjera podrške pojedinim kategorijama stanovništva. Poseban interes su predstavnici MMF-a iskazali za politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanje istim, koje planiraju provoditi vlasti u BiH“, priopćilo je Vijeće ministara BiH.