Početkom 2024. godine proširilo se mišljenje da je rat u Ukrajini u patu. Ti su se stavovi namnožili nakon ljetošnje propale ukrajinske kontraofenzive. Međutim, časopis The Economist piše da takvo viđenje rata sada djeluje preoptimistično. Moguće je, navodi on, da će Rusija u narednim mjesecima izvesti veliki napad na Ukrajinu te probiti njezinu obranu.

Nakon što je u veljači ove godine osvojila Avdiivku u Donjeckoj oblasti, Rusija je napala nekoliko ukrajinskih položaja na istoku zemlje. Iako je u bitki za Avdiivku poginulo možda čak i 17 tisuća ruskih vojnika, Rusi su nastavili osvajati teritorij zapadno od grada. Nisu htjeli da Ukrajinci te pozicije utvrde i spriječe njihov napredak. Ruske su snage za sada osvojile između sedam i 10 kilometara prostora, no očekuje se da će tijekom ljeta snažnije napasti ukrajinske pozicije.

- Naredni mjeseci mogli bi biti kritični - rekao je Konrad Muzyka, analitičar tvrtke Rochan Consulting i autor internetske stranice Ukraine Conflict Monitor.

Michael Kofman iz Carnegiejeve zadužbine za međunarodni mir rekao je da se Ukrajina sada mora koncentrirati na "ljudstvo, utvrde i municiju".

 
Ukrajinski napadi na Crnomorsku flotu Ruske ratne mornarice i ponovno otvaranje za izvoz žita važne luke Odese drže se čudima. Ukrajina dronovima napada rusku infrastrukturu, pogotovo rafinerije nafte. Ti su napadi toliko učinkoviti da se Sjedinjene Američke Države brinu za cijenu nafte na međunarodnom tržištu. Unatoč tome, rat u Ukrajini uglavnom je kopneni rat.

Česi nude rješenje
Kijev, međutim, nema dovoljno municije. Zato se povukao iz Avdiivke. Ukrajinci su taj nedostatak uspjeli pregrmjeti uz pomoć dronova. Premda korisni, dronovi ipak ne mogu zamijeniti artiljeriju. Zastupnici Republikanske stranke u Kongresu SAD-a ne dopuštaju predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu da Ukrajini pošalje vojnu pomoć vrijednu 61 milijardu dolara i odmažu Ukrajincima koji ovise o Zapadu. Odmaže im i Europska unija koja im u ožujku nije dostavila obećanu municiju.

Sve je to dovelo do toga da ruska artiljerija trenutno ispaljuje pet puta više granata od ukrajinske.

S obzirom na to da je Rusija sada fokusirana isključivo na rat u Ukrajini, njezine su tvornice u stanju u godinu dana proizvesti tri milijuna granata, a ako ih joj slučajno ponestane, može ih nabaviti od Sjeverne Koreje i Irana, zakletih neprijatelja Zapada i Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, očekuje se da će Europa do kraja 2024. proizvesti 1,4 milijuna granata. Ta bi se brojka krajem 2025. trebala popeti do dva milijuna.

Ukrajinu bi iz ovog škripca barem nakratko mogla izvući Češka, koja od početka rata potajno pribavlja municiju. Prag trenutno raspolaže s 800 tisuća granata i spreman ih je prodati. Njemačka, Nizozemska, Danska i Kanada prikupile su sredstva za njih. Česi su rekli da mogu nabaviti još 1,5 milijuna granata ako im se pošalje tri milijarde eura. Stručnjaci kažu da je manji dio tih granata već stigao u Ukrajinu. Bivši dužnosnik Ministarstva obrane Njemačke i stručnjak za ukrajinska pitanja Nico Lange rekao je da će te granate Ukrajincima u narednim mjesecima dati potreban "luft".

Ukrajini nedostaje i druge municije, ponajviše one koju koristi protuzračna obrana. Kad je Rusija u noći s 21. na 22. ožujka na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ispalila 151 raketu i dron, Ukrajinci su uspjeli presresti tek njih 92. Rusija je nakon toga nastavila napadati ukrajinsku infrastrukturu kod gradova Lavova i Kijeva.

 
Ukrajini trebaju i projektili kojima će napadati ruske mete koje su daleko od fronte. The Economist navodi da je vjerojatno potrošila dobar dio raketa Storm Shadow i Scalp koje su joj poslale Velika Britanija i Francuska. Njemački kancelar Olaf Scholz za sada Ukrajini ne želi poslati još moćnije rakete Taurus.

Ukrajini nedostaje i tenkova te drugih borbenih vozila. Kijev se nada da će mu Washington poslati još oklopnih vozila Bradley.

Nepopularno novačenje
Ako je Zapad djelomično kriv za nestašicu materijala u Ukrajini, onda je Kijev kriv za nedostatak ljudstva. Prosječni ukrajinski vojnik koji sudjeluje u ratu ima 43 godine. Iako je moral među njima još uvijek visok, većina je umorna i treba im odmor. S druge strane, zahvaljujući obećanjima o velikim primanjima, Rusija lako nalazi vojnike. Analitičar Konrad Muzyka smatra da Rusija svakog mjeseca na frontu pošalje oko 30 tisuća odmornih vojnika. Te joj brojke omogućuju da formira "ljudske valove" i napada ukrajinske položaje. Ministar obrane Ruske Federacije Sergej Šojgu prošlog je tjedna objavio da će Rusija oformiti dvije nove vojske te da će joj za to trebati između 300 i 400 tisuća vojnika.

Unatoč tome što je novačenje politički vrlo nepopularno, jasno je da će se Ukrajina u njega morati upustiti, piše The Economist. Međutim, postojeći joj zakoni ne dopuštaju da provede potrebnu, širu mobilizaciju. Naime, trenutno ne smije mobilizirati nikoga mlađeg od 27 godina. Zakon o mobilizaciji trenutno je u parlamentarnoj proceduri i na njemu se radi. Moguće je da će biti izglasan u travnju. Novi će vojnici morati proći obuku i obradu, koje će trajati nekoliko mjeseci. Istovremeno, šef ukrajinske vojske Oleksandr Sirski pokušava otkriti zašto je u borbama u Ukrajini sudjelovalo tek 300 tisuća vojnika kad Oružane snage Ukrajine broje 900 tisuća vojnika.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski morat će u jednom trenutku reći zašto se oklijevalo s izgradnjom obrambenih struktura. Naime, Rusija je tijekom ljeta više puta pokazala da se dobro pripremljene obrambene strukture teško probijaju. Zelenski je tek u studenom 2023. najavio da će Ukrajina početi graditi utvrde te da će u njihovoj izgradnji sudjelovati i vojnici i civili. Izgradnja istih napreduje prilično sporo i neke su tek nedavno kompletirane.

Analitičar Konrad Muzyka zato smatra da Ukrajina trenutno treba biti zadovoljna s patom, prenosi jutarnji.hr.