Ništa do sada nije ujedinilo srpsku političku scenu u BiH, kao Aleksandar Vučić. Ujedinio je i medije, oporbene i režimske, koji dišu kao jedan. Prosvjedi podrške studentima u Srbiji (možda) tek trebaju zaživjeti, analizira u svom tekstu Deutsche Welle.

Na skupu podrške Aleksandru Vučiću prije dvije godine, ulicama Beograda zajedno su koračali i vlast i oporba iz bh entiteta Republike Srpske. 

Prvi da se dodvore matici kako bi ostali na vlasti, drugi da tu vlast preuzmu. Nisu uspjeli u tome. Drugu rundu sada vide kao otvorenu priliku u studentskim prosvjedima, kroz koje i vlast i oporba u ovom entitetu daju podršku službenom Beogradu. S jednim izuzetkom.

Političke prilike u Republici Srpskoj i odnos vlasti i oporbe treba shvatiti sa stajališta vlasti na čelu sa SNSD-om koja je na tom tronu već 20 godina, i oporbe koja se u ta dva desetljeća sve više usitnjava, sa stidljivim pokušajima njenog okrupnjavanja.

Okupljanje (ne)legitimno

Zbog toga obje političke struje već godinama drže stranu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, kao i Srpskoj naprednoj stranci i to je jedino pitanje oko kojeg su jedinstveni, sve pod izgovorom zaštite srpskog nacionalnog bića. Studentski prosvjedi u Srbiji opet su pokazali da su i vlast i oporba na istom smjeru, piše DW.

„Ne mislim da je ozbiljan političar danas u RS i odgovoran čovjek, onaj koji iznosi političke stavove o nečemu što se događa u drugoj zemlji, makar to bila i Srbija koja je naša matica u koju gledamo. I zato to ne radimo“, kaže predsjednik SDS-a Milan Miličević, ističući kako ima osobni stav o prosvjedima studenata, ali kako ga želi zadržati za sebe. 

Tako se vodeći čovjek najveće oporbene stranke u RS-u, ne želi miješati u unutarnja pitanja druge države. Međutim, samo dvije godine ranije Miličević je odgovarao na pitanje hoće li prisustvovati mitingu Srpske napredne stranke tada u Beogradu. 

„Moj generalni stav ne samo za skupu u Beogradu, već generalno na bilo kakvo narodno okupljanje smatram legitimnim i potrebnim da se izrazi volja grupa, političkih stranaka, NVO-a, po bilo kom bitnom političkom ili životnom pitanju. Smatram to legitimnim. Znam sigurno da će značajan broj pristalica i simpatizera SDS biti na mitingu u Beogradu“, rekao je tada Miličević. 

Gotovo svi politički akteri, koji žele na ovom ugrabiti pokoji politički bod iz Srbije, nisu dali jasnu podršku studentskim prosvjedima, niti su tako nešto kao širu mogućnost podrške u Republici Srpskoj istaknuli u prvi plan. 

Podaništvo

Izuzetak je Nebojša Vukanović, predsjednik oporbene 'Liste za pravdu i red', koji također odstupa od stavova koje je imao prije dvije godine. Tada izričito protiv da se bilo tko iz RS miješa u unutarnje odnose Srbije, a danas jedini političar koji pruža otvorenu podršku studentima.

„Mi poštujemo gospodina Vučića kao predsjednika. Možemo biti partneri, ali nikako podanici. Podržavamo prosvjede studenata koji traže polaganje računa za onaj kaos. Krili su dokumente ali nećemo ulaziti u detalje... Ali prava i zdrava Srbija ostaje na mladima“, rekao je Vukanović, zamjerajući Vučiću što se miješao u izborni proces u RS-u. 

Od početka prosvjeda u Srbiji, održano je nekoliko skupova podrške u Bosni i Hercegovini i uglavnom se radilo o studentima, nekolicini građana, aktivistima ili predstavnicima nekih nevladinih organizacija. Zašto nema masovnijih okupljanja, odgovore možda treba tražiti na ulicama.

„Ma kakvi prosvjedi, to je sve utjecaj nekih drugih interesa", „E sine moj, protiv koga da prosvjeduješ. Zašto", „Treba dati podršku studentima u Srbiji. Treba se sve mijenjati" , „Neće nitko izlaziti na prosvjede ni zbog naših problema, a ima ih koliko hoćeš. A da izlazim za nekog u Srbiji? Što me briga, sami su ga birali, neka ga sami ruše“, rekli su neki od građana Banja Luke za DW.

Medijski mrak

Krajem prošle godine neformalna grupa građana održala je prosvjed podrške u Banja Luci, prvenstveno odavajući počast žrtvama tragedije u Novom Sadu. Novi, u organizaciji studenta, održati će se u petak 31. siječnja. Zbog moguće policijske reakcije, ne žele prije prosvjeda izlaziti u javnost s izjavama, a jedan od učesnika prethodnih skupova podrške iz Banja Luke je odvjetnik Aleksandar Jokić. Vjeruje da su prosvjedi u Srbiji jasan pokazatelj kako se društvo budi kada strah nestaje.

Svjestan je da Banja Luka u prosvjedima nije imala značajniju ulogu, a da je razlog ovako kasne podrške koja dolazi sada, veliki strah koji vlada kod građana, te medijski mrak i medijska i politička hajka protiv studenata i prosvjeda.

„Mi ovdje zaista živimo paralelnu stvarnost, gdje se jedini zraci informacija o prosvjedima mogu probiti do građana u Banja Luci putem internet medija i društvenih mreža. Skoro jednoglasna podrška vlastima u Srbiji od vlasti i oporbe iz Republike Srpske (svijetli izuzetak 'Lista za pravdu i red' Nebojše Vukanovića) građane su ostavili u još većem strahu, jer u slučaju pritisaka vlasti ne bi imao tko da stane iza njih“, kaže Jokić, ističući da je zbog toga svaki skup velika hrabrost i veliki podvig.

Izuzev vlasti i oporbe koji su ujedinjeni u podršci Vučiću, stanje te političke svijesti prate i najjači mediji koji su pod kontrolom ove dvije struje. Oporbeni mediji koji inače napadaju „autokratsku vlast“, kako je nazivaju u Republici Srpskoj, uglavnom se ne bave ničim što se na uklapa u političku "azbuku" službenog Beograda. Isto je i s medijima u rukama vlasti u RS.

Geopolitički trenutak

Iako je napravio katastrofalan potez na predsjedničkim izborima u Srbiji 2012. godine kada je uz podršku Borisu Tadiću, Vučića i Tomislava Nikolića nazvao političkim podbačajima, nakon više od deset godina Milorad Dodik traži oprost kroz verbalne hvalospjeve. 

„Predsjednik Vučić može se nazvati Aleksandar Ujedinitelj, jer je na specifičan način ujedinio Srbe", rekao je Dodik u rujnu prošle godine na otvaranju objekta Doma zdravlja u Stanarima kod Doboja, čiju je izgradnju financirala Srbija. Podrška ne jenjava ni tijekom studentskih prosvjeda.

„Srbiji je potrebna stabilnost, ono što će Vučiću dati snagu za međunarodne skupove, a ne da na njih ide ranjen činjenicom da ima prosvjede na ulicama“, rekao je Dodik za srbijanske medije, osudivši one koji pokušavaju da destabiliziraju Srbiju blokadom fakulteta i ulica u vrlo osjetljivom geopolitičkom trenutku. Poručuje kako ne postoji nitko tko bi mogao Vučića da zamijeni i da „mora svoju snagu sada upotrebljavati, da u Bruxellesu i na međunarodnim skupovima objašnjava što se to događa u Srbiji".

Apatija

Što se zapravo događa u Srbiji ne znaju ni građani Republike Srpske, izuzev onoga što mogu dobiti putem društvenih mreža. Većina medija, posebno televizije, s velikom pokrivenošću, informacije o prosvjedima daju "na kašičicu", tek toliko da bi se stavile u kontekst izjave dužnosnika.

U tom kontekstu svaki bunt u BiH, posebno u RS, izrazito je teško artikulirati, jer kritična masa za bilo što već godinama ne postoji, a izborni rezultat pokazuje potpunu zakržljalost političke pismenosti građana. 

„Što se bunta kod nas tiče, ovdje je teško artikulirati iskreni bunt i građanski neposluh. Prije svega zato što su, gotovo sve prosvjede koji su se dogodili kod nas, političari uspjeli zloupotrijebiti i iskoristiti za svoju promociju. Sjetimo se samo prosvjeda zbog ubojstva Davida Dragičevića. Narod je sve više svjestan toga i teško pristaje sudjelovati u bilo kojem obliku izražavanja nezadovoljstva“, kaže komunikolog iz Banja Luke Mladen Bubonjić, što će se, kako tvrdi, teško promijeniti.

„U principu, narod je u značajnoj mjeri apatičan i po principu kuhane žabe doveden do ravnodušnosti. U takvoj situaciji je zaista teško animirati građane, što je idealna situacija za vladajuću kastu“, zaključuje Bubonjić za DW.