Predsjednik SAD-a Joe Biden, nakon povijesnog povlačenja iz utrke za još jedan mandat u Bijeloj kući, podržao je svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da ga naslijedi na mjestu demokratskog kandidata za predsjednika.

Kamala Harris rekla je u nedjelju da namjerava "zaslužiti i osvojiti" demokratsku predsjedničku nominaciju.

"Čast mi je što me predsjednik podržava i moja je namjera zaslužiti i osvojiti ovu nominaciju. Tijekom prošle godine putovala sam diljem zemlje, razgovarajući s Amerikancima o jasnom izboru na ovim važnim izborima. I to je ono što ću nastaviti činiti u danima i tjednima koji su pred nama. Učinit ću sve što je u mojoj moći da ujedinim Demokratsku stranku - i ujedinim našu naciju - kako bismo porazili Donalda Trumpa i njegovu ekstremnu agendu Projekt 2025.", napisala je Kamala Harris u izjavi medijima, prenosi jutarnji.hr.

Potpredsjednica Harris dobila je i podršku moćnih Demokrata, supružnika Clinton, kao i brojnih drugih poznatih lica, pa je jasno da je ona najizglednija kandidatkinja da službeno postane njegova nasljednica na izborima.

Kamala Harris 2021. je postala je prva Afroamerikanka, prva žena i prva osoba azijskog podrijetla na poziciji američke potpredsjednice.

U demokratskim predizborima 2019. borila se protiv Bidena i optužila ga da se protivio politici razvoženja crne djece školskim autobusima u većinom bijele škole 1970-ih.

Unatoč tome, Biden ju je izabrao za potpredsjednicu.

Rođena je 1964. u Oaklandu u Kaliforniji od oca Jamajčanina i majke Indijke i ponosno ističe svoje indijske korijene. Roditelji su joj se rastali kad joj je bilo sedam godina. Odrasla je s majkom, koja je bila znanstvenica i aktivistica za ljudska prava, a oboje roditelja bili su cijenjeni u svojim poslovima - majka kao znanstvenica koja se bavila rakom dojke, a otac profesor ekonomije.

Harris je diplomirala na Sveučilištu Howard i Pravnom koledžu Sveučilišta Kalifornije Hastings. Pravničku karijeru započela je kao zamjenica okružnog tužitelja između 1990. i 1998., specijaliziravši se za procesuiranje slučajeva seksualnog napada na djecu, ali i radeći na slučajevima ubojstava i pljački.

Godine 1998. Harris je imenovana glavnom odvjetnicom za kazneno pravo u Uredu okružnog tužitelja San Francisca prije nego što je postala voditeljica Odjela tužitelja grada San Francisca za obitelj i djecu. Postala je prva žena okružni tužitelj u San Franciscu 2004. Tijekom prve tri godine na tom položaju, stopa osuda u gradu skočila je s 52 posto na 67 posto, piše Sky News.

U politiku je ušla 2016. kada je pobijedila u utrci za senatoricu iz Kalifornije, a uzlet doživljava 2019. kada kreće u utrku na demokratskim predizborima za predsjedničkog kandidata. Ipak, na kraju je odustala od utrke ustvrdivši da joj nedostaje novca i podržala je Joe Bidena, iako ga je žestoko kritizirala u debatama.

Njezini vješti nastupi u debatama nisu bili dovoljni da nadoknade loše artikulirane politike.

Njezina je kampanja umrla za manje od godinu dana i Biden je bio taj koji je sada 59-godišnjakinju vratio u središte pozornosti stavljajući je na svoju listu.

Kamala Harris usredotočila se na nekoliko ključnih inicijativa dok je bila u Bijeloj kući i bila je ključna u nekim od najhvaljenijih postignuća Bidenove administracije.

Pokrenula je nacionalnu turneju "Borba za reproduktivne slobode" zalažući se za to da žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu. Bila je žestoka kritičarka odluke Vrhovnog suda da poništi ustavno pravo na pobačaj.

Njezin glas u Senatu bio je odlučujući u donošenju Zakona o smanjenju inflacije i Američkog plana spašavanja, koji su osigurali financiranje pomoći za vrijeme COVID-19 uključujući isplate poticaja.

Njezin odlučujući glas također je potvrdio sutkinju Ketanji Brown Jakson na Vrhovnom sudu.

Ali također se borila postići široku popularnost među Amerikancima, suočavajući se s kritikama sa svih strana.

Unatoč lijevim pozicijama prema pitanjima kao što su homoseksualni brakovi i smrtna kazna, suočavala se s napadima da nije dovoljno progresivna za neke demokratske birače.

Predsjednik Biden dao joj je zadaću da se bavi i ilegalnim imigrantima jer je rekordan broj imigranata pobjegao na američko-meksičku granicu, no kritičari joj zamjeraju kako se nosila s tim problemom. Trebalo joj je čak šest mjeseci od stupanja na dužnost da zaista i ode na granicu.

No posljednjih tjedana, dok su se vrtjela nagađanja o Bidenovoj sposobnosti da pobijedi u studenom, naišla je na obnovljenu podršku demokratske baze, piše BBC.