Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, koji nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala. 

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati. 

Preporučuje se redovito konzumiranje negazirane vode te niskokaloričnih napitaka bez kofeina, alkohola i šećera. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. 

Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka svakih sat ili dva. Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati. Osobe koje rade napolju se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti čašu vode svakih 30 minuta, savjetuje doktor Stipe Radoš.

Preporuke liječnika

Preporučuje se i redovito tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom. Liječnici savjetuju i laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Izlasci podrazumijevaju i šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 stupnja celzijusa danju, a 24 noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35 stupnjeva celzijusa, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete dom.

Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije izdao je preporuke za zaštitu stanovništva na visokim temperaturama. Iznimno toplo vrijeme, kakvo je proteklih dana bilo na području Hercegovine, potvrđuje ranije prognoze meteorologa da će i sljedeći dani biti pakleni i da će temperature prelaziti 35 Celzijevih stupnjeva, navodi se. Visoke temperature, dodaju iz Zavoda, kao i visoke razine UV zračenja, izrazito su stresne za organizam i mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Posebno ugrožene skupine su djeca, osobe starije dobi, trudnice, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenom prostoru. 

Zavod ističe da je zbog toga važno izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina od 10 do 18 sati, ograničiti vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavati sunce u navedenom razdoblju, paziti da izlazak iz hladnog prostora na vruće bude postupan, redovno provjetravati prostorije, a tijekom dana navući roletne na prozore, tuširati se i kupati, piti dovoljno tekućine, u prvom redu vode, prirodnih nezaslađenih voćnih sokova, izbjegavati alkohol, gazirana pića i pića bogata kofeinom jer stimuliraju izlučivanje tečnosti iz organizma čime su šanse za dehidraciju veće, jesti laganu i probavljivu hranu, te češće jesti manje obroke. Naročitu pažnju potrebno je posvetiti djeci te za njih koristiti zaštitne kreme sa najvišim faktorom

-  Skrećemo pozornost te savjetujemo građanima da se pridržavaju navedenih uputstava, stoji u dopisu koji potpisuje direktor Eniz Čolaković.

Ugroženi i turisti

Visoke temperature u zdravstvenom smislu, uvijek izazivaju teške i izazovne dane za liječnike u Mostaru. 

- To je posebno izraženo u našem gradu, poznajući činjenicu da je Mostar jedan od najtoplijih gradova Europe, često bilježeći rekorde na skali. U službama hitne medicinske pomoći bilježi se porast broja pacijenata sa tegobama izazvanim ljetnim vrućinama. Najčešće su to pacijenti starije životne dobi i pacijenti opterećeni kroničnim bolestima. Oni predstavljaju i grupu sa najvećim rizikom za ozbiljne posljedice i razvoj životno ugrožavajućih stanja. Međutim, osim ovih pacijenata kojima opravdano trebamo da posvetimo najveću pozornost, moramo znati da postoji potencijalna opasnost za sve dobne skupine, uključujući akutne i kronične posljedice izazvane vrućinama. Najčešće tegobe sa kojima se pacijenti javljaju u našu službu su opće tegobe poput omaglice i slabosti zbog dehidracije i sniženog krvnog pritiska, zatim tegobe vezane sa probavni sistem poput mučnine, povraćanja i proljeva uslijed trovanja hranom i vodom. Ono što je za nas najveći strah jesu pacijenti sa višestrukim i teškim tegobama koje upućuju na razvoj toplotnog udara, navodi doktor Igor Vujović iz Hitne pomoći Mostar.

I on je građanstvu savjetovao, navodeći kako je Mostar ovih dana i prepun turista koji su također izloženi.

- Vratio bih se na naš grad, na jednu od njegovih glavnih asocijacija u toku turističke sezone, da nam to ostane kao nešto slikovito za zaštitu od razvoja navedenih tegoba, a to je jedan prosječni turista koga možemo vidjeti na ulicama Starog grada ili na Starom mostu. To je čovjek sa širokim šeširom i naočalama što mu predstavlja zaštitu za glavu i gornji dio tijela, laganom širokom odjećom svijetlih boja i od prirodnih materijala koja prekriva većinu kože i na taj način sprječava opekotine i pregrijavanje tijela, i flašom vode u ruci, koja ga štiti od dehidracije i sniženog krvnog pritiska. To su zapravo sve faktori koje koristimo kao zaštitu ako baš moramo da odemo na neku kraću relaciju u periodu jakog sunčevog zračenja i visokih temperatura. Naš primarni savjet je da se izbjegavaju naporan fizički rad i izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti u periodu od 10h - 17h, zatim obratiti pažnju da se unosi dovoljno tečnosti i lakši, manji obroci umjesto visoko kalorične i teško svarljive hrane, i posebno one hrane koja je u riziku da bude pokvarena. Za kraj, ako baš moramo da izađemo vani u periodu velikih vrućina, sjetimo se prosječnog prosvećenog mostarskog turiste, naveo je Vujović.

N. K.