Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Početka ove godine za Bosnu i Hercegovinu je vrlo izazovan u svakom segmentu, ali ponajviše u onom političko, ekonomskom i demografskom. Svi ti problemi nisu od jučer, ali od početka 2025. godine su kulminirali. 

Ukoliko se zadržimo samo na onom ekonomskom dijelu, Središnja banka BiH navodi kako je početkom 2025. zabilježen je snažniji rast cijena, u  odnosu na prosječan rast iz prethodne godine. 

U veljači je zabilježen godišnji rast cijena od 3,5 posto, što je za 1,4 pp više u  odnosu na stopu iz istog mjeseca prethodne godine. Rast  cijena uzrokovan je rastom cijena hrane i električne energije,  te rastom minimalnih plaća od početka godine. 

Najviše godišnje stope rasta cijena zabilježene su za odjeljak hrane i bezalkoholnih pića (7,2 posto), te za usluge zdravstva (6,8 posto), kao  i restorana i hotela (5,9 posto). Cijene električne energije su, u veljači, zabilježile značajan godišnji rast (8,6 posto), te će, kako navode iz Središnje banke BiH, vjerojatno u narednom razdoblju nastaviti imati pritisak na temeljne cijene. Temeljna inflacija je u veljači zabilježila godišnju stopu od 4,3 posto, dok je inflacija usluga  zabilježila stopu od 4,7 posto.

Prvi padovi još od 2021.

- U prva dva mjeseca 2025., realni indeks prometa  trgovine na malo zabilježio je godišnji pad, po prvi put od  početka 2021. U veljači je zabilježen godišnji pad  realnog indeksa prometa trgovine na malo od 3,9 posto. Promet  prehrambenim proizvodima ostvario je godišnji rast od  1,7 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima  zabilježio godišnji pad od 0,1 posto. Najveći godišnji rast zabilježen je za djelatnosti trgovina na malo namještajem, opremom za rasvjetu i električnim aparatima za domaćinstvo (15,9 posto), te za ostalu trgovinu na malo neprehrambenim proizvodima (8,8 posto). S druge strane,  najveći godišnji pad u veljači su zabilježile djelatnosti trgovina na malo sportskom opremom, igrama i igračkama (21,5 posto), te trgovina na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju (19,2 posto), stoji u analizi. 

Problemi tu ne staju, naprotiv. U prva dva mjeseca 2025., zabilježen je pad obima industrijske proizvodnje od 4,0 posto, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Obim industrijske proizvodnje je u  veljači zabilježio godišnji pad od 6,5 posto, kao posljedica snažnog pada industrijske proizvodnje u djelatnostima rudarstva i prerađivačkoj industriji (od 6,0 posto i 8,8 posto, respektivno). 

U okviru prerađivačke industrije, većina  najznačajnijih oblasti su zabilježile godišnji pad obima proizvodnje, među kojima se najviše ističe pad proizvodnje  baznih metala (17,5 posto), te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (14,3 posto). Sa druge strane, proizvodnja i  snabdijevanje električnom energijom i plinom je, u veljači, zabilježila godišnji rast od 1,9 posto.

Pad neizravnih poreza

- Prva dva mjeseca 2025. su obilježena oscilatornim kretanjem naplate neto neizravnih poreza, što je uobičajeno za početak godine. U veljači je registriran mjesečni rast neto naplate prihoda od neizravnih poreza (4,3 posto), prvenstveno zbog niže osnovice iz prethodnog mjeseca, ali i zbog stabilizacije visokih isplata povrata PDV-a. Najveći mjesečni rast neto prihoda dolazi od neto naplate prihoda od trošarina (20,3 milijuna maraka), čiji rast se  očekuje i u narednim mjesecima, prvenstveno zbog rasta trošarina na duhan. U kumulativu, za prva dva mjeseca neto prihodi od neizravnih poreza su iznosili 1,43 milijardi maraka, što predstavlja neznatan pad od 3,3 milijuna maraka (-0,2 posto) na godišnjoj razini, objavila je Središnja banka BiH. 

Nadalje, u veljači je došlo do mjesečnog rasta obaveza opće vlade  kod komercijalnih banaka u iznosu od 53,5 milijuna maraka. Na kraju veljače ukupne obaveze sektora opće vlade kod komercijalnih banaka su iznosile 3,92 milijardi maraka, što predstavlja godišnji rast od 498,5 milijuna maraka ili 14,6 posto. Istovremeno, nastavljen je mjesečni pad depozita opće vlade, i u veljači je taj pad iznosio 8,2 milijuna maraka.  Izloženost bankarskog sektora prema sektoru opće vlade se nije značajnije promijenila u odnosu na proteklo razdoblje i na kraju veljače je iznosila 8,8 posto ukupne aktive bankarskog sektora.