Vlada Hercegovačko-neretvanske županije razmotrila je primjedbe i prijedloge zastupnika Skupštine HNŽ-a na Nacrt proračuna za 2023. godinu.

Konačno usvajanje Prijedloga proračuna očekuje na nastavku sjednice, zakazanom za srijedu, kada će Vlada utvrditi i Prijedlog zakona o izvršenju Proračuna za narednu godinu.

Na prijedlog Ministarstva branitelja, Vlada je usvojila odluku o davanju suglasnosti na ugovore o kupoprodaji deset stanova u vlasništvu Ministarstva za pitanja branitelja. Usvojena je i odluka o davanju suglasnosti na pravilnik o ostvarenju prava za stambeno zbrinjavanje branitelja kojim su uređeni načini, uvjeti i postupci za rješavanje dopunskih prava na stambeno zbrinjavanje ove populacije i članova njihovih obitelji, članova obitelji poginulih, umrlih i nestalih, koji imaju prebivalište u HNŽ-u, te druga pitanja od značaja za ostvarenje prava utvrđenog ovim zakonom.

Stanovi za udovice

Iz HVIDR-e su pozdravili odluku Vlade, uz poruku da je bolje ikada nego nikada započeti rješavati životne probleme branitelja. Smatraju da je kasno, ali ipak pozdravljaju. Mnogo je vremena proteklo od kraja rata i davno se moralo riješiti mnogo toga što do danas nije.

- Mislim da će u te stanove useliti udovice poginulih branitelja i invalidi s visokim procentom invalidnosti. Od rata je 30 godina i pomalo je tužno da se to tek sad rješava. Nažalost, mislim da postoje tisuće branitelja koji još nemaju riješena stambena pitanja. U drugim županijama je to rješavano dosta ranije. Kod nas se vlast u Županiji ovim problemom bavi u posljednjih desetak godina, kaže Darko Drmać, predsjednik HVIDRA-e.

Branitelji se moraju skrasiti, imati poslove, njihovi potomci također, upozorava. Mnogo ljudi je nakon desetljeća življenja u određenim stanovima dočekalo deložacije i ponižavano.

- Važno je da se počelo raditi na ovomu problemu. Nažalost, imali smo slučajeve tih deložacija nakon dvije decenije provedene u stanovima. Moralo se to drugačije rješavati. Takva poniženja nije zaslužio nitko od branitelja. Znate, bilo je mnogo vojnih stanova koje su naseljavali vojnici. Zbog lošijeg poznavanja prava izostajao je po jedan papir, a to je na koncu znalo voditi i ka deložaciji. Moglo se sve to drugačije srediti. Sve se moralo bolje sagledati i u dobroj vjeri pomoći ljudima koji su branili državu i narod, ističe Drmać.

U Federaciji BiH od nedavno je na snazi Zakon o pravima branitelja koji je nakon brojnih prosvjeda i nezadovoljstava usvojen, i koji već daje određene rezultate.

- On je u povoju, rekao bih i ponekad dobro dođe, ali u suštini problem je taj što je od rata prošlo mnogo vremena, pa branitelji danas skoro bez izuzetka imaju više od 50 godina. Oni su radon i životno izrabljeni i teško im je pomoći. Može se pomoći njihovoj djeci, samo neka se provodi zakon. Kod nas uglavnom sve funkcionira na način “tko prije do oltara, njegov je”, naveo je na kraju.

Medicinska njega

Sukladno Zakonu, članovi obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja, ratni vojni invalidi i članovi njihovih obitelji, članovi obitelji umrlih invalida, dobitnici ratnih priznanja i odličja, kao i razvojačeni branitelji imaju pravo u Ministarstvu na jednokratnu novčanu pomoć za liječenje i nabavku sanitetskog materijala i lijekova, te pomoć za pokriće materijalnih troškova nastalih prilikom liječenja, za potrebe koje nisu utvrđene po propisima iz područja zdravstvenog osiguranja ili se djelomično mogu ostvariti po tim propisima.

Ratni vojni invalidi kojima je nadležno tijelo utvrdilo ratni invaliditet i nadležno liječničko povjerenstvo potrebu za ortopedskim i drugim pomagalima, imaju pravo na ortopedska i druga pomagala.

Pravo na ortopedska i druga pomagala ostvaruju uz refundiranje od strane Ministarstva djelom novčanih sredstava koje ne pokriva uplata zdravstvenog osiguranja, a najviše do novčanog iznosa koji je obuhvaćen istim. Pravo na medicinsku prevenciju i rehabilitaciju podrazumijeva preventivne zdravstvene preglede, banjsko-klimatsko liječenje i sportsku rehabilitaciju.     H. Ž.