Dnevni.ba - PRELOADER

Tri velike krize tresu svijet, hoće li Izrael iracionalnim odgovorom prouzročiti konačni Bidenov pad!?

15 Tra 2024


Tri velike krize tresu svijet, hoće li Izrael iracionalnim odgovorom prouzročiti konačni Bidenov pad!?
Analiza Jutarnjeg lista

Cijena aluminija u ponedjeljak ujutro porasla je na londonskom tržištu, na otvaranju je rast bio 9,4 %, najviši od 1987. godine kad je trgovina pokrenuta. Tržište se kasnije stabiliziralo te su aluminij i nikal bili skuplji 2 %. Nije ovo posljedica iranskog zračnog napada na Izrael u noći na nedjelju, to je reakcija na odluku SAD-a i Ujedinjene Kraljevine od petka da zabrane burzama trgovanja metalima prihvaćanje novog aluminija, bakra i nikla proizvedenog u Rusiji čiji je udio 6 % u globalno proizvodnji nikla, 5 % aluminija i 4 % bakra. Zabranjen je i uvoz tih metala u SAD i UK. Akcija cilja je omesti ruski izvozni prihod od metala, prenosi Reuters.

“Mjere nisu smisleno usmjerene na fizičku trgovinu jedinicama izvan sustava skladišta londonskog tržišta, što bi trebalo ublažiti razmjere utjecaja na cijene”, napisali su analitičari Citigroup Inc., prenosi agencija Bloomberg. Cijena dionica Rusala, velikog ruskog proizvođača metala, na tržištu u Hong Kongu su pale 6 %.

Kompanija Aluminij iz Mostara, u najmu izraelske MT Abraham Grupe, povećala je zadnjih nekoliko mjeseci isporuku aluminija Državi Izrael 30 posto, javila je Hina 10. travnja.

Složena međuovisnost traje
Svijet je trenutno suočen s tri velike geopolitičke krize moćnih geoekonomskih obilježja i treba ih gledati kao cjelinu jer se odvijaju na prostoru Eurazije, središnje točke borbe za globalnu premoć. Zbog neshvaćanja tog procesa sržno je, sadržajno i susljedno pogrešna teza predsjednika republike Zorana Milanovića da “to nije naš sukob, kao što to nije ni onaj u Ukrajini”. Sukobi na obodu Saveza i Unije, kojih smo članica, naši su sukobi jer se njihove posljedice prelamaju preko Hrvatske, primjerice brodovi kasne u luke jer ne mogu prolaziti kroz Bab el-Mandeb prema Suezu jer su mete jemenskih hutista. Samo još ovo, “to nije naš sukob” pričao je 1991. godine Alija Izetbegović.

 
Krize su doživjele zamah ruskom agresijom na Ukrajinu, nastavio ih je palestinski militantni pokret Hamas počinivši masakr u Izraelu, na što je Židovska Država pokrenula vojni odgovor koji se pretvorio u agresiju, dok je Indo-Pacifik u permanentnom stanju krize, sad je u prvi plan iskočio spor Narodne Republike Kine i Filipina koji je dobio novi okvir trilateralnim sveobuhvatnim sporazumom SAD-a, Japana i Filipina. Svijet je i dalje, koliko god jačaju protekcionizam i fragmentacija na političkoj i ekonomskom razini, u stanju složene međuovisnosti, teorije koju su postavili američki profesori Joseph S. Nye i Robert Owen Keohane još 1970-ih.

Cijene nafte su na svjetskim tržištima prošli tjedan blago pale jer središnje banke ne najavljuju pad kamatnih stopa što je signal da neće doći do ekonomskog ubrzanja. Iako je bilo straha da bi iranski napad mogao izazvati potres upravo na tržištu energenata, pokazalo se da su planeri u Teheranu imali na umu da ne bude ljudskih žrtava u Izraelu, ali i da ekonomske posljedice budu ograničene. Napali su u noći na nedjelju kad najveće svjetske ekonomije, Zapad i Azija, miruju.

Brine podjela u izraelskom kabinetu
Budući da Izrael, očekivano, nije odmah odgovorio - svi se nadamo da ni neće biti opsežnije odmazde (“Izrael trenutno važe opcije, napadi na Iran su mogući, ali čini se da je ratni kabinet podijeljen oko opcije odgovora”, kaže analitičar Eurasia Group Greg Brew) - ekonomski učinak iranskog napada je amortiziran. U Aziji, koja prva počinje raditi, pala je cijena dionica, ali ograničeno, do 1 %, i poraslo je zlato što je očekivan ishod. Kad se Europa pokrenula, već je došlo do promjene sentimenta, Reuters piše kako su tržišta dionica i valuta započela tjedan skromnim rastom (paneuropski indeks STOXX 600 raste 0,3 % predvođen dionicama obrambene industrije) dok su cijene nafte i obveznica pale (pad cijena obveznica podrazumijeva rast prinosa).

Izostao je izraelski odgovor, zasad, i smanjuje se strah od prerastanja rata u pojasu Gaze u širi regionalni sukob. Cijene nafte, koje su proteklih mjesec dana porasle 10 % zbog rasta tenzija u kriznim žarištima, porasta potražnje te smanjenja proizvodnje primjerice Saudijske Arabije, u ponedjeljak padaju 1 % (u podne je cijena referentnog tipa Brent 89,58 dolara). Bloomberg prenosi izjave stručnjaka koji navode da su tržišta, budući da se iranski napad najavljivao - The Wall Street Journal je u petak objavio da će biti u roku 48 sati - unaprijed ukalkulirale rizik u cijene. Pad je potvrda da je rizik bio nizak.

Iran ne želi potrese na naftnom tržištu jer mu porast cijena ne bi donio dodatnu zaradu budući da je najveći kupac NR Kina (90%), koja kupuje sankcioniranu naftu ispod tržišnih cijena. Povećanje cijena moglo bi pojačati američku kontrolu prodaje što bi dovelo do pada prihoda.

Cijene nafte izravno će ovisiti o izraelskoj reakciji na iranski napad zbog čega će premija rizika, koju analitičari banke Goldman Sachs procjenjuju na 5 do 10 dolara bo barelu, potrajati dok se tenzije ne smire. Ako Izrael odluči biti iracionalan, tad će cijena nafte munjevito prijeći 100 dolara što će negativno utjecati na i sad slabe izglede Joea Bidena da pobijedi na predsjedničkim izborima u studenome: cijena automobilskog goriva možda je i najvažniji čimbenik koji utječe na glasanje američkog biračkog tijela. I zato Washington traži od Jeruzalema da se suzdrži.

Pozornost privlači vijest koja bi mogla utjecati na vladu premijera Benjamina Netanyahua, da u njoj ne sjede radikalni desničari koji se uopće ne bave geoekonomijom, izraelska valuta šekel porasla je 1 % u ponedjeljak. Tržišni analitičari upozoravaju na to da bi oštar udar na Iran doveo do rasta dolara i pada šekela, piše Jutarnji list.

Vijesti iz svijeta


ZAGREB BEER FEST PRED

Počeo Zagreb Beer Fest pred 15.000 ljudi

Ovogodišnji Zagreb Beer Fest započeo je u četvrtak u zagrebačkom Parku Franje Tuđmana, prvom danu...

16 min

RECEP TAYYIP ERDOGAN

Erdoan: Svijet bi trebao zajedno stvoriti uravnoteženiji, pravedniji, inkluzivniji sistem

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) rekao je u petak da u svijetu ne po...

55 min

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Vještačka inteligencija zamjenjuje tri miliona radnih mjesta u Njemačkoj

S brzim uvođenjem sistema vještačke inteligencije (AI) u kompanije, mnogi zaposleni u Njem...

1 h 3 min